Malumalu o San José ma Señor Santiago i Marfil, Guanajuato

Pin
Send
Share
Send

O le taulaga o Marfil, na faavaeina i le 1556 (ono tausaga talu ona maua faafuaseʻi le uaua o maina o San Bernabé), e tusa ma le 6 kilomita le mamao mai le taulaga o Guanajuato, na faalauiloa mai e le UNESCO Cultural Heritage of Humanity i nai tausaga ua mavae.

O le taulaga o Marfil, na faavaeina i le 1556 (ono tausaga talu ona maua faafuaseʻi le uaua o maina o San Bernabé), e tusa ma le 6 kilomita le mamao mai le taulaga o Guanajuato, na faalauiloa mai e le UNESCO Cultural Heritage of Humanity i nai tausaga ua mavae.

O le faʻavaeina o Marfil e tutusa ma le taulaga o Guanajuato, ma o le tamaoaiga, polokiki ma agafesoʻotaʻi a tagata uma e lua e fesoʻotaʻi faʻatasi i le latou talaʻaga; i le 1554 e fa tolauapiga poʻo 'olo na faʻatutuina, o le tasi o latou o Real de Minas de Santiago Marfil; O le isi toatolu o Santa Ana, Tepetapa ma Santa Fe, i le taimi nei o latou pitonuu uma po o taulaga o loʻo taamilo i le taulaga o Guanajuato.

O le mea moni o le taulaga o Marfil e latalata tele i le taulaga na mafua ai le mea moni o le taua o talaʻaga o le 'upega tafaʻilagi ma ona fausaga faʻamanatuina o nisi taimi le amanaʻiaina, pe le faʻatauaina lelei, o se tulaga na oʻo mai i nisi taimi e avea o faʻapea e ona lava tagata. O le le lava o le faʻamanatuina o talaʻaga o se nuʻu, atonu, o le autu o mea e fuafua ai le faʻasao poʻo le le amanaʻiaina o fale tusiata mo le faʻaaogaina e le nuʻu.

O le malumalu o San José ma Señor Santiago, o loʻo i le pito i lalo, poʻo le Marfil de "lalo", o se faʻataʻitaʻiga o le le manatuaina ae faʻapea foi, ma le mea sili ona taua, o le toe faʻamanatuina o le faʻamanatuina o faʻamanatuga o le nuʻu, lea na i ai le mulimuli le ogatotonu o au o gaioiga.

Marfil, o le uluaʻi nofoia, na naʻo auvai o le Guanajuato vaitafe, na faʻatutuina ai faʻatoʻaga faʻamanuiaina mo togafitiga o minerale; lona faitau aofai, i le amataga o lenei seneturi, oscillated i le va o le 10 afe tagata. O le fausiaina o le malumalu o San José ma Señor Santiago na amata i le 1641, i luga o faʻatonuga a fray Marcos Ramírez del Prado, epikopo o Michoacán, o le puleʻaga e ana ia Marfil. O le malumalu o se tasi o fale tuai o lenei ituaiga (e oʻo lava i le taulaga o Guanajuato), e ui lava o Me 1695 na maeʻa ai lona fausiaina, e tusa ai ma le saunoaga a Don Lucio Marmolejo i lana Guanajuato Ephemeris.

E manaʻomia le faʻamamafaina o Epikopo Ramírez del Prado o ia lava na amataina le fausiaina o le falelotu o Morelia i le 1660, na faʻaiʻuina seʻia oʻo mai i le isi seneturi, i le 1744. Peitai, e leai ni faʻamaumauga sili atu i luga o fausaga o fale poʻo faʻatonuga na maua mai le fausiaina po o le au epikopo a Michoacán, e ui lava e ono avea.

I le faaiuga o le seneturi lona 19 ma le amataga o le taimi nei, na alu ai Marfil i se tulaga faigata ma le le mautonu: tekinolosi alualu i luma i le togafitia o minerale, o le folasaga o auala auala i le taulaga o Guanajuato (faatasi ai ma le manino leiloa o le nofoaga na tu ai muamua i Marfil), ma lologa malolosi e lua i le 1902 ma le 1905, na faʻaleagaina ai le olaga o lenei taulaga ma tagata na nonofo ai.

Ona o tulaga ua taua i luga, o le Malumalu o Parish o Marfil na tatau ona suia lona tulaga i se vaega maualuga atu, i matu i sisifo o le ofisa muamua. Lenei, faʻatasi ai ma se paʻu iloga o le faitau aofai o tagata, na mafua ai ona avea Marfil o se "aitu taulaga". Na amata mai i lena taimi na malolo ai le malumalu o San José ma Señor Santiago e avea ma totonugalemu o manatu o tagata lautele. O le molimau i le taimi o le faʻavaeina o le taulaga ma le taulaga o Guanajuato lava ia, o le meatotino e sili ona taua fausaga, talu ai o loʻo faʻaalia ai le fausiaina metotia ma aulelei aulelei o lenei taimi, faʻapea foi ma le le maimauina faʻavae mo le malamalama i le aganuʻu ma o pepa faʻatumuina na faʻatuina e le alaalafaga faapitoa na mafai ai. O nisi fale i le setete o Guanajuato e le mafai ona faʻamatalaina pe malamalama i ai i o latou tulaga talafeagai e aunoa ma le auʻiliʻiliina muamua o lenei faʻataʻitaʻiga.

O le malumalu o San José ma Señor Santiago, e muamua atu i ai le atrium lea e ofi atu i le faitotoʻa o le neoclassical, o lona lotoā o se faitotoʻa faʻanoanoa ma le matagofie o teuteuga ma teuteuga; i itu uma e lua o loʻo i ai se pailate ma le afa faʻataʻitaʻiga o Ionic style. O le fa lagolago lagolagoina se entablature o lona cornice avea o se pediment luga o le faitotoʻa. I fetusiaʻiga ma toʻi o le afa faʻataʻitaʻiga ma pailate, na tuʻuina i luga potu i lalo potu malolo, ma i le ogatotonu na siʻi aʻe ai se tino ma ona foliga faʻamaʻa, faʻatumuina i luga o tusi taʻavale e lua ma se tanifagu.

O le ufiufi o le fale papitaiso e aofia ai le tino e tasi ma le afa faʻataʻamilomilo i le faitotoʻa autu, ma taimane ma faʻamalama ua tusia i totonu o faleoloa; O le teuteuga o le phytomorphic e ufiufi ai spandrels e amata mai le ki, ma pule e tu i itu uma e lua. I luga o le entablature o loʻo i ai se avanoa tatala ma se tele tele lugalaʻi atiina ae luga o lona tympanum, o le spherical vaega o lea foliga mai tapunia le pediment ma luga atu o ia, puipuia e se tele pupuni, o se lupe ma se malamalama susulu, o se faʻatusa o le Agaga Paia.

I le taimi nei, o le uluaʻi ufiufi o loʻo tu i le faitotoʻa o le poletito o le Aʻoga o Alamanuia Fesoʻotaʻiga, agaʻi atu i le poletito o le Aʻoga Loia, o faʻalapotopotoga uma e lua i le ogatotonu fale o le Iunivesite o Guauajuato; O le faitotoʻa autu o loʻo i ai nei i le malumalu e le o le uluaʻi, talu mai le maeʻaina o le suiga, o le faʻatusa o le uluaʻi tuʻuina i le 1950s.

I le itu i saute sisifo, o loʻo aliali mai ai foi le isi faavaa e sili lona taua, lea na aveese foi ma tuu i le Iunivesite o Guanajuato i le 1940. I lena taimi, o le aveʻesea o ufiufi na taʻuamiotonuina e le manaʻo mo le faʻasao ma le toe faʻaleleia, talu ai o le malumalu na toetoe lava a lafoa atoa, talu ai o le afioʻaga ma ana faʻalelotu faʻataʻitaʻiga masani na le faʻaaogaina ia mo soʻo se gaioiga, vagana ai i taimi seasea. O le mea lea, o le pasia o taimi ma gaioiga a le meteorological agents, i le faʻaopopoina i nisi o gaioiga faʻaleagaina, mafua ai le faʻaleagaina o le meatotino.

O le totoina o le malumalu o se koluse Latina, umi ona umi, ma falelotu e lua faʻapipiʻi i taimi mulimuli ane: o le tamaititi, o le quadrangle faʻapipiʻi i se tasi o lima o le koluse ma le isi, o se avanoa e tutusa lona umi o le galu. , mai le faʻataʻitaʻiga i le isi.

O le seti e faʻatupeina e nisi fesoasoani na lagolagoina le faʻagaioiga o galuega a le ofisa o le aulotu. I le itu i matusasaʻe o le itu i sisifo o loʻo i ai le tele o faʻataʻamilosaga, o latou tulaga aloaʻia ma faʻavae, faʻapea foi ma le latou gaioi, latou sui generis lalelei ma a latou ituaiga faʻaaloalogia faia latou tulaga ese i le itulagi ma, masalo, tala atu. I le ogatotonu o le sefulu tausaga talu ai, o se vaega o se aʻoaʻoga faʻamalositino, tolu tamaiti aʻoga o le Matai o le Toefuataiga o Nofoaga ma Faʻamanatuga, na aʻoaʻoina i le Faculty of Architecture o le Iunivesite o Guanajuato, atiina ae se fesoasoani ma toe faʻaleleia poloketi. E aofia ai le faia o le malumalu o se potopotoga sosaiete fonotaga fonotaga, pei ona i lona amataga. O le faʻafitauli autu na matou feagai o le le toe i ai, pe tau le lava foʻi, faʻamanatuina o talaʻaga o le nuʻu.

O le mea lea, o gaioiga muamua (ua i le amataga o le ivasefulu tausaga), i luma o le matua faʻatekinolosi, na taulaʻi i talanoaga faifai pea ma tagata o le nuʻu. O le ki autu o le auai o i latou e vaaia le malumalu, o e na avea elemeni o soʻotaga ma lagona faʻaosofia mo le mataala i le alalafaga e toe maua se taua taua o tatou tuaʻa.

E faʻapena foi, o le lagolago a tagata eseese o le nuʻu sa fai ma filifiliga mo le faʻaauauina o le poloketi. Ae o le mea sili ona taua o le auai o tamaiti, tupulaga talavou, tagata matutua, fafine ma aliʻi mai Ivory ma nuʻu lata ane faʻamoemoeina i lea aulotu, o latou ma a latou galuega ua mafai ai ona toe faʻaleleia le malumalu o San José ma Señor Santiago ma ona fesoʻotaʻiga, ma, o lea, o le mea lea, o le laveaʻiina o le masani faʻamanatuina manatuaina o taua maafaamanatu.

I le taimi o galuega, o uluaʻi faʻailoaina o le atrium ma le fogafale i lalo o le vaipuna na pule i luga o le plaza o loʻo tu i luma o le malumalu na mauaina, faʻapea foi ma tapulaʻa o le fanua. I leisi itu, ua kilia uma vaega (o lona uiga o le tosoina lima tusi o selau o tone o silt); o loʻo i ai nei taʻetaʻei i puipui, potu ma isi elemeni ua faʻamau ma tuʻufaʻatasia, pei o le autu 'olo na faʻamataʻu e solo ma na manaʻomia ai ni galuega faʻapitoa e toe faʻaleleia.

Lenei e mafai ona faʻamemelo i ai, mo se faʻataʻitaʻiga, o le tulaga ese faʻataʻavale faʻamalama mo latou sitaili ma togafitiga.

O le atrial portal o loʻo susulu mai nei i ona matagofie uma, faʻafetai i le galuega sili ona lelei a le aufaigaluega muamua a le au fai galuega o le afioaga lava ia. Faʻapena foi, le toefausiaina o le itu faitotoʻa (o se kopi moni o le tasi o loʻo i ai pea i le Iunivesite o Guanajuato), o le tuʻufaʻatasia o ni ata na maua i isi itu o le nuʻu lava ia, o le vaieli i luma o ma i le tasi itu o le ulufale O le mea autu, ma le tele o faʻalavelave laʻititi, o faʻamaoniga o le maoaʻe o galuega na faia e le au tufuga fai meaʻai, lea e faʻatagaina ai matou ona talanoa e uiga ile toe faʻaleleia o le fale.

I aso nei o le meatotino ei ai le taua faʻaaogaina mo le alalafaga: o se faʻalelotu, aganuʻu, agafesoʻotaʻi nofoaga tutotonu ma e oʻo foi i se nofoaga mo nisi gaioiga o le International Cervantino Festival.

O le laveaʻiina o le malumalu o San José y Señor de Santiago de Marfil, i Guanajuato, o se faʻataʻitaʻiga pe faʻafefea ona iloa e se afioʻaga lona talaʻaga ua tuanaʻi, e mafai ona toe maua mai ma lana lava taumafaiga o se tamaoaiga faʻaleaganuʻu mo ia, ma, mo lea, mo le atunuʻu. .

Punavai: Mekisiko i le Taimi Nu 8 Aukuso-Setema 1995

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Semana Santa 2014- San Bartolomé aguacaliente Gto. (Mae 2024).