Upu ma talatuu o le paia tusitusiga paia

Pin
Send
Share
Send

O Fray Diego de Landa, o se misionare Franciscan ma o se tusitala o le seneturi lona 16 i Yucatán, sa maelega i lana misiona faaevagelia, sa ia maimoaina nofoaga eseese i le penisula na iloa ai na iai toega o tagata na nofoia anamua.

O se tasi o nei faigamalaga na ave ai o ia i le laumua lauiloa o Chichén Itzá, lea na teuina ai ni fausaga ofoofogia, o molimau le leoa o se taimi ua tuanaʻi, e tusa ai ma tala a le au matutua, na muta ina ua maeʻa taua i le va o Itzáes ma Fofo I le faaiuga o le feteenaiga, Chichén Itzá na lafoaia ma o ona tagata na malaga ese atu i le togavao vao o le Petén.

I le taimi na nofo ai i mea na faʻatafunaina, na ave ai o ia e tagata taʻitaʻi o Fray Diego i le faleoloa lauiloa, o se vaieli masani na fausia e le solo o le taualuga na ufiufi ai se vaitafe lalo o le eleele, na mafai ai e tamaloloa ona faʻaaoga le vai mo a latou meaʻai.

O lenei ana tele na i ai se uiga paia mo tagata Maya anamua, aua o le auala lea o fesoʻotaʻiga ma Chaac, o le suavai o le Atua, o le sui o le timu na faʻasusuina fanua ma fiafia i le ola aʻe o vao, aemaise lava i sana ma isi laʻau na Sa latou fafagaina tamaloloa.

Diego de Landa, fia iloa, e ala i faʻamatalaga a toeaiina na aʻoaʻoina i taimi a o lumanaʻi le manumalo, na ia iloa ai o le Sacred Cenote o se tasi o nofoaga taua i sauniga na faʻamanatuina i le laumua anamua. . E moni lava, e ala i ana au faʻasalalau na ia aʻoaʻoina tala faʻafagogo na alu atu mai le gutu i le gutu ma faʻamatalaina le maoaʻe oa, e aofia ai auro ma maataua iasepi, faʻapea foʻi ma taulaga o manu ma aliʻi, ae maise teine ​​talavou taupou.

O se tasi o talatuu faʻamatalaina le tala i se ulugaliʻi talavou na faʻalilolilo o latou alofa i le togavao, faʻasaga i le faʻasaina o matua o le tamaitai talavou e feiloaʻi ma se tamaloa, aua talu mai lona laʻititi o lona iʻuga na faʻailogaina e atua: i se tasi aso, A matua o ia, o le a ofoina atu ia Chaac, togiina o ia mai le fatafaitaulaga paia sa i le pito o le cenote, tuuina atu lona ola ina ia mafai ona i ai pea timuga tetele i luga o fanua o Chichén Itzá.

Na taunuʻu mai le aso o le pati tele ma faʻamavae atu ma le tiga le au alofa talavou, ma o le taimi tonu lava lea na folafola atu ai e le talavou lotoa lana pele o le a le oti i le malemo. Na agaʻi atu le solo i le fatafaitaulaga, ma ina ua maeʻa le faʻataunuʻuina o tatalo faʻataulaitu ma viʻiga i le atua o le timu, na taunuʻu mai le tumutumuga na latou lafoina ai mea taua taua faʻatasi ai ma le tamaʻitaʻi talavou, o le na tagi le faʻateʻia a o paʻu ifo o ia i totonu o le fale. gaogao ma ua magoto lona tino i totonu o le vai.

O le tauleʻaleʻa, i le taimi lea, na alu ifo i le tulaga lata i le vai, natia mai mata o le motu o tagata, faanatinati atu i luma e faataunuu lana folafolaga. E le lava le toʻatele o tagata na maitauina le faʻamamaina ma lapataʻia isi; o le ita na tuʻufaʻatasia ma aʻo latou faʻatulagaina e puʻeina le au sola, na latou sosola.

Na faasalaina e le atua o le timu le taulaga atoa; O ni nai tausaga o mugala na mafua ai le le fiafia o Chichén, ma auai ai i le oge ma faamaʻi sili ona matautia na faaumatia ai tagata fefefe, oe na tuuaia le au paia mo o latou faalavelave uma.

Mo le tele o seneturi, o na talatuu na lalagaina se aʻoga o mea lilo i luga o le lafoa 'aʻai, lea na ufiufi e vao, ma e faʻatoʻa oʻo i le amataga o le luasefulu senituri, o Edward Thompson, faʻaaoga lona tulaga faʻavaomalo, na faʻamaoniaina e avea ma konesula o le Iunaite Setete. , faʻatauina le meatotino na tuʻu ai le faʻatafunaga o se fanua Yucatecan o le na manatu i le le talafeagai nofoaga mo luluina ma o lea na tuʻuina ai sina taua i ai.

O Thompson, o se tasi e faʻamatalaina tala faʻasolopito na faʻamatalaina ia oa taua na lafoina i le vai o le cenote, ma taumafai malosi e faʻamaonia le moni o nei tala. I le va o le 1904 ma le 1907, muamua ma tagata aau aau o loʻo feinu i le palapala palapala ma mulimuli ane faʻaaogaina se auala faigofie, na ia aumaia ai le fia selau o mea taua o mea sili ona eseese mai le pito i lalo o le vaipuna, o loʻo i ai pectorals mananaia ma spherical beads na vaneina i totonu. iasepi, ma tisiki, papatusi ma logo na galulue i auro, a le o le samala metotia poʻo le faʻataʻitaʻia i latou i le tanoa ma le leiloa faʻavae sisitema.

Ae paga lea, o lena oa na aveʻesea mai le tatou atunuʻu, ma mo le tele o vaega, o loʻo teuina i aso nei ile aoina mai o le Peabody Museum i Amerika. Talu ai le naunautaiga a Mekisiko i lo latou toe foi mai i le sili atu i le fa sefulu tausaga talu ai, o lenei aoga muamua toe faafoi mai le tele o 92 auro ma apamemea fasi, mafuli, o lona taunuuga o le Mayan Potu o le National Museum of Anthropology, ma i le 1976 246 mea na auina atu i Mekisiko , tele lava teuteuga iasepi, fasi laupapa ma isi o loʻo faʻaalia, mo le mitamita o le Yucatecans, i le Regional Museum of Mérida.

I le afa lona lua o le seneturi lona 20 sa i ai ni vaʻaiga fou suʻesuʻe i le Sacred Cenote, lea ua faʻatonuina nei e tagata poto faapitoa i toegamea ma tagata tomai faapitoa, o e na faʻaaogaina masini eli i aso nei. O le iʻuga o lana galuega, na aliaʻe mai ni faʻatagata uiga ese, ma faʻamamafaina ai le ata o le jaguar, o le sili ona matagofie o le amataga o le Postclassic Maya, lea sa avea ma masani masani. O nisi o mea apamemea na i o latou taimi na foliga auro susulu, ma teuteuga faigofie iasepi, ma e oʻo lava i vaega sa gaosia i le paʻu, o le oona tele, lea na teuina i totonu o lena vai siʻosiʻomaga, na laveaʻiina foi.

O loʻo faʻatali ma le naunautaʻi le au anthropologists i tino o tagata e molimau ile moni o ia fasi, ae naʻo vaega o auivi o tamaiti ma ponaivi o meaola, ae maise o felines, o se sailiga e faʻaleaogaina ai tala faʻafealofani a teine ​​na fai taulaga.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Tu Louga le Paia (Setema 2024).