Faasaoina o falesa fata faitaulaga

Pin
Send
Share
Send

O lenei faʻamatalaga puʻupuʻu ina ia mafai ai ona faʻailoa atu o le colonial auro fasi vaega na fausiaina i le seneturi lona sefuluono, sefulufitu ma le sefulu valu seneturi, na faia i laupapa vaneina e fausia ai le teuteuga luma vaega i luma o le tagata vaʻai ma le atoa laupapa lagolago fausaga na fausia ai le lagolago o le pito i luga vaega.

I le taimi lava e tasi, o lenei tusi ua fuafuaina ina ia fiafia ina ia latou e mafai, galulue faʻatasi i lona faasao, talu ai o le tele o fatafaitaulaga ua faʻaleagaina e mogamoga fafie, i le matua ogaoga o sailiga i nisi eria naʻo le lamina o auro, aua ua uma ona 'aina fafie e iniseti.

O lenei faʻamatalaga puʻupuʻu ina ia mafai ai ona faʻailoa atu o le colonial auro fasi vaega na fausiaina i le seneturi lona sefuluono, sefulufitu ma le sefulu valu seneturi, na faia i laupapa vaneina e fausia ai le teuteuga luma vaega i luma o le tagata vaʻai ma le atoa laupapa lagolago fausaga na fausia ai le lagolago o le pito i luga vaega. I le taimi lava lea e tasi, o lenei tusitusiga ua faʻamoemoe e faʻatosina mai ai i latou e mafai, galulue faʻatasi i lona faʻasao, talu ai o le tele o fatafaitaulaga o loʻo faʻaleagaina e mogamoga fafie, i le tulaga ogaoga o sailiga i nisi eria naʻo le lamina o auro, aua ua uma ona 'aina fafie e iniseti.

O le tele o falesa na fausiaina i le vaitaimi o le 1540 i le 1790, o loʻo i totonu, ua matua teuteuina i fasipepa laupapa Mekisiko e mafai ona avea ma fatafaitaulaga autu, o loʻo tu i tua atu o le faʻamalumaluga, o loʻo faʻamau i luga o puipui o puipui o le transept o le Nave autu ma itu faʻapipiʻi faʻapipiʻi i puipui o autafa o le autu autu. I totonu o latou e fa sitaili sitaili mafai ona talisapaia: Plateresque, Baroque Estíught po Churrigueresco, Baroque Salomónico ma Ultra Barroco poʻo Anástilo (Shroeder et al 1968).

O a fatafaitaulaga

O fatafaitaulaga o le lagolago mo se faasologa o mataupu faalelotu ma o tufuga fausiaina o vaega e lua; o le pito i luma poʻo luma e vaevaeina i ni vaega taua se lua, o le tasi i le itu tauagavale e taʻua o le Evagelia ma le tasi i le itu taumatau, o le Tusi, o vaega taʻitasi e aofia ai vaega nei: tino, auala, entrecalles, potu i lalo (predella), base, koluma, ato, faʻatagata, valivali ata, vali ata suauʻu, friezes, pediment, pule, faʻavaʻa ma semi-pou (Herrerías, 1979). O le pito i luma o le itu e faʻaalia i tagata faʻamaoni, o le tasi e matua vaʻaia ma mafaufauina e latou ma talisapaia e tagata asiasi e masani ma le Kolone Art. O le pito i tua o le lagolago mo elemeni o le pito i luma o le vaega ma e masani ona aofia ai pou, andirons, utupoto, tagata paie, laupapa, laupapa ma fata e faʻatasia faʻasolosolo ma faʻasolosolo faʻatasi ma le fesoasoani o uʻamea faʻamau vaega ma i o ni isi o mataupu e nonoa i le henequen twine. O laupapa ma laupapa faʻapipiʻi i a latou pito e faʻamalosia pe i ai ie pupuni lino faʻapipiʻiina ma faʻapipiʻi ufitia i alava henequen, faʻapipiʻi foʻi.

Ina ua maeʻa faatino le National Project mo le Fumigation of Museums, Archives ma Faletusi o le INAH, i le taimi o le 1984-1994 ma ina ua maeʻa ona faia le fumigation o nisi fatafaitaulaga na talosagaina e le komiti o le tele o taulaga ma taulaga i le Toefuataʻi Directorate o lena faʻalapotopotoga, ma Faʻapea foi i le suʻesuʻega faʻapitoa o le 40 laʻau faʻataʻitaʻi na saunia e le Restorers o le Polychrome Sculpture Workshop o le National Coordination mo le Toefuataiga o Cultural Heritage mo latou faʻailoaina, na maua e le tusitala o le tele lava o lagolago na fausiaina i le coniferous laupapa (Pinus, Cupressus, Abies, Juniperus), seʻi vagana ai i latou mai le Yucatan Peninsula, lea na faʻaaoga ai foʻi laupapa mai Dicotyledonous Angiosperms (mumu arasi: Cedrela odorata L.).

O iniseti e faʻatele i taimi uma

O tua o fata faitaulaga e masani lava ona vavae ese mai le puipui, a o collaterals ma itu o loʻo faapipii atu i ai, faatupuina ai ma lenei tulaga i le tele o tulaga latou te le o tuuina atu i ai le maualalo tausiga ma maua ai ufiufi ma faaputuputu efuefu. mo le tele o tausaga ma afaina i iniseti xylophagous, e pei o termite (moth laupapa) ma anobids lauiloa o woodworms.

O iniseti 'ai laʻau nei e tufatufaina toeitiiti lava i Mexico atoa, ae faʻateleina ma tele atu i Mexico City ma setete o Chiapas, Campeche, Durango, Coahuila, Guerrero, Guanajuato, Michoacán, Jalisco, Nayarit, Nuevo León, Querétaro ma Zacatecas. Aneti nofoia le laupapa faʻalo o le faʻamau coffered (faʻalo teuteuina faʻamau coffered), fale taualuga, laupapa fola, faʻava, faitotoʻa ma faʻamalama, i laupapa laupapa ma faʻavae, o faʻasolopito ma aso nei fale mo faʻaaogaina lautele ma tumaʻoti .

O tagata matutua ma lele lele o loʻo nonofo i naʻo mago laʻau o loʻo faʻaaogaina, o ni aiga Kalotermitidae na aliaʻe mai ile taimi o po mafanafana o Me ma Iuni. O tamaʻitaʻi poʻo tamaʻitaʻi o fafie e fesoʻotaʻi ma le susū o le aiga Rhinotermitidae, na latou o aʻe mai o latou ofaga i lalo o le eleele i le taimi o le susulu ma le vevela o masina o Setema ma Oketopa, ina ua maeʻa timuga mamafa i se taimi puʻupuʻu.

E i ai ni mea e masani ona fai i le drywood ma e masani ona tosina i ai i moli malamalama. I le Setete o Mekisiko e masani ona lauiloa i latou i le igoa o San Juan poʻo San Juan mogamoga, aua o Iuni 24 o tausaga taʻitasi e mafai ona vaʻaia ai o felelei i totonu o 'aʻai i le po. E iai vaʻai i le ao ma le po ma e faʻaputuputu foʻi ni faʻaputuga tele. I le taimi o le tautotogo ma le taumafanafana e taatele le mataʻituina o faʻailoga nei o le fafagaina o laʻau:

  • Faʻaputuga o fualaʻau mago e felelei latalata i mea malamalama i le po.
  • Faʻaputuga o vaʻa, o loʻo i ai i le ao i itula o le susulu o le la, i se fanua matala.
  • I luga o taualuga o fale e masani ona faʻalogo i se paʻu a le mogamoga i le po pe a feati ma lamu fafie ma ona auvae malosi.
  • I le taeao e te mafaia; matamata, luga o le foloa poʻo luga o meaafale, tamaʻi faʻaputuga o laʻititi faʻalauteleina fecal granules ma ono mataafi ma faʻataʻamilo faʻaiuga o le lanu o fafie.
  • I luga o le fafie fafie, o le aofaʻi tele o lapisi pu pe a ma le 2 mm le lautele foliga mai e tau atu i lapoʻa tele e taufetuli faʻatasi i le filo poʻo saito o le fafie, o lona uiga, i alava.
  • I totonu o fale, i luga o puipui ma avanoa e faʻatalanoa i le va o faʻavaʻa o faitotoʻa ma faʻamalama, i le va o le taualuga ma pito o pou ma luga o tua o fatafaitaulaga, e i ai tamaʻi paipa na fausia e Aneti ma le paluga o le kelei, tuʻimomomo fafie ma le gutu o le iniseti lafoaʻi.

Woodworms e masani ona taʻua o "meate meafale", "pefu ono" ma le "pulu fana fanauga". O iniseti xylophagous o ni tamaʻi Coleoptera e aofia ai aiga e tolu e aʻafia ai meaafale laupapa, ae o le mea e masani ona tele na tatou mauaina i taimi uma i totonu o fatafaitaulaga o meaola ia o loʻo tufatufaina pei o fuʻa, ae o loʻo maua mai foʻi i meaafale lautele, faʻatagata, Keriso, koluse, sikurini, toomaga, galuega taulima, pulupulu laupapa mai tusi pese tuai a le aufaipese, mea fai musika ma 'au ma mea faigaluega. I le avea ai o se faʻataʻitaʻiga o le leaga faʻaleagaina na mafua mai i le xylophages, o loʻo i ai fatafaitaulaga o le ex-convent o le setete o Oaxaca, Puebla (Santo Entierro falesa, i Cholula), o faʻalo o le faʻamau faʻamau o faʻamanatuaga taua o le 'aʻai o Pátzcuaro, Michoacán, ma taualuga laupapa o le tele o fale i setete o Chiapas, Guerrero ma Michoacán.

O manufelelei o fafie, e le pei o fuamoa, e malolosi ma televave uila. I le vaitaimi o le tautotogo ma le taumafanafana, latou te o aʻe ai mai le fafie e fai le lele ma le paʻaga. I lenei vaitaimi e masani ona iloa le faʻamaoniga lea o infestation i totonu o fafie:

  • I taimi o po vevela, e felelei iniseti latalata i puna malamalama.
  • I taeao e mafai ona e vaʻai atu i tamaʻi faʻaputuputu o le efuefu, o le lanu o le fafagaina o fafie, luga o le foloa poʻo luga o meaafale.
  • I luga o le fafie faʻafuaseʻi, tele pu lapoʻa ma le lautele o le 1.6 i le 3 mm o loʻo matauina, mai i ai tamaʻi tamaʻi siliva foliga pupula e faʻateʻaina.
  • O pu e fesoʻotaʻi ma le anoanoaʻi o tamaʻi faʻaofuofu, e le pei o anay, e tufatufaina i itu uma o totonu o fafie.

E mautinoa lava, mo le faʻasao o fatafaitaulaga o Mexico, e taua ai le suʻesuʻeina o meaola o nei iniseti, e oʻo mai i le taimi nei e le o talanoaina e le au faʻataʻitaʻi, ma faʻavave ona faʻatautaia le latou pulega e ala i le faʻatinoina o ituaiga e lua o fofo: tasi puʻupuʻu ma e naʻo togafitiga. ma le isi puipuiga ma taimi uumi. O le muamua aofia ai le faʻamaloloina o le fatafaitaulaga e ala i le faʻateʻaina o le faʻamaʻi o iniseti xylophagous, e ala i le tino metotia (fesuiaʻiga o le tino fesuiaʻiga) ma vailaʻau (faʻaaogaina o fumigants ma faʻapitoa inisetiiseti). O le vaifofo puipuia e faʻavae i luga o le faʻaogaina o mea faʻasao e puipuia ai le fafie mai faʻamaʻi ono ono, aua o le a i ai pea a tatou iniseti i le siosiomaga.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: O i le fale o le Alii Manulele o le Talalelei Choir EFKS Apolima Uta 2006 (Setema 2024).