15 Matagofie Fanua I Sepania E Foliga Mai e Le Moni

Pin
Send
Share
Send

O Sepania o loʻo iai ni faʻaaliga matagofie i le laueleele ma le sami, ma ona itu taua uma. Auai matou e iloa nei 15.

1. Picos de Europa

O le tautotogo ma le taumafanafana o se viiga i le ola i tumutumu. O ona atumauga e tolu o loʻo ofoina mai ai se eseʻesega faʻalelenatura o maualuluga, vanu, vaitafe ma vaituloto, i le fealofani atoatoa ma lima o ona tagata, o loʻo nonofo tele mai lafumanu. O le lotoifale sili ona agaalofa i lenei avanoa, lea o loʻo nofoia teritori o León, Cantabria ma le Principality of Asturias, o le Cantabrian chamois, o se bovid mafai ona faia le sili atu fefefe osooso i luga o tifato malifa o tumutumu. Ia mautinoa e faʻataʻitaʻia sitaili matagofie, ae maise lava Cabrales, Picón Bejes-Tresviso ma Gamonéu.

2. Vaituloto o Covadonga

I le itu i sisifo o le Picos de Europa o loʻo iai vaituloto laiti e tolu, o le Enol, o le Ercina ma le Bricial, o se kulupu ua lauiloa faʻavaomalo ona ua tele tausaga o taunuʻu mai le tulaga sili o mauga. mulimuli o le Taamilosaga uila i Sepania. O moli uila e pei o le French Laurent Jalabert, le Colombian Lucho Herrera ma le Sipaniolo o Pedro "Perico" Delgado, na manumalo ma le fia alu e malolo a o matamata i vaituloto matagofie. E mafai ona e alu e aunoa ma le avea ma tagata tiʻetiʻe uila ma fiafia i lona matagofie i se auala malolo, ma matamata i povi ma solofanua o tataa i ona auvai.

3. Le Enchanted

I le tasi taimi, e toʻalua tagata tulimanu o Catalan na feosofi i le Aso Sa tele ona latou te mananaʻo e tuli se aila aila. O le tala faʻailoa mai, o faʻasalaga mo le toesea mai le sauniga na liua i maʻa. O le mea lea igoa o nei tumutumu lua e tulaʻi mo sili atu i le 2,700 mita. Latou faia aofia ai se tasi o luitau autu i Sepania mo faʻataʻitaʻi o aʻea taʻaloga. O se vaaiga ofoofogia o le tulaga maualuga na maua mai le Vaituloto o San Mauricio, o se vaega o vai i luga o le maualuga o 1910 mita, lea e mauaina vai o le tele o vaitafe ma vaitafe o le matagofie ma vao nofoaga.

4. Bardenas Reales

Afai o oe o se fiafia i laufanua laufanua, e tatau ona e alu i Navarra e vaʻai i le Bardenas Reales. O nei faʻanatura ma nofoaga faʻaleoleo o meaola o loʻo fia iloa nei faʻafanua e pei o maupuepue, laufanua ma vanu, lea na vaneina e le vai anamua o le vai i luga o le eleele, ma faʻataʻapeina ai le eleʻele ma le kelei eleele. Vaitafe vaitafe tafe i lalo o le vanu ma faaauau pea ona faia a latou galuega vaneina anamua ma vaitau taʻitasi. O se tasi o ana faʻatulagaina sili ona mataina o le castildetierra, e pei o se moli uila tele e leai se mea i le ogatotonu o le vanimonimo matutu. I totonu o le laufanua laufanua laufanua ola Aleppo pine, Kermes oak, steppe manu, raptors, mea fetolofi ma isi toa.

5. O le Caldera de Taburiente

O se atunuʻu paka ma lalolagi lalolagi faʻaleoleo nofoaga o loʻo tu i le Canary Island o La Palma. O lenei faʻanoanoaga tele o se tasi o sili ese matagofie ma vao vao ola i Sepania, ma ona punavai ma vaitafe o loʻo faʻatupuina ai le tele o afu o maualuga maualuluga ma capricious foliga. I totonu o le caldera e tupu ai le vaomatua Canarian masani, o le laurel togavao, fausia e le tele o ituaiga o laʻau, laʻau, aʻea laʻau ma laʻau. O tagata sili ona taufaʻafefe o loʻo fai apogaleveleve luko ma centipedes, e ui lava o le siʻosiʻomaga e faʻafilemuina e le lupe vao, le pulu pupuni ma le uliuli. O se lata mai nei o le Rui, o le Maghreb ram faʻalauiloaina i eseese Sipaniolo siosiomaga i le 1970s.

6. Laimiel laulau

O laulau vaitafe o meaola faanatura e faia aemaise lava i le ogatotonu vasega o vaitafe pe a latou ova i luga o laueleele ma laiti tifato. O lenei laufanua Sipaniolo o loʻo tu i le itumalo o Ciudad Real, i le va o le taulaga o Villarrubia de los Ojos ma Daimiel, na fausia e le faʻaputuga vai o Guadiana ma Ciguela vaitafe, ma o se tasi o sili ona uiga ese fauna ma faʻasao teuina i le atunuu Faatasi ai ma moega ofe o loʻo i ai mallards, efuefu herona ma mumu pato. I totonu o le sami, iʻa moni e pei o le cachuelo ma le barbel, taumafai e ola faʻasaga i le pike, o se osofaʻiga faʻafeiloaʻi e le tagata. O se tasi o faʻailoga iloga o Daimiel, o le paa papaʻe, e toeititi lava ona mou atu.

7. Cabrera Atumotu

O lenei laufanua o le teritori-terrestrial park o loʻo tu i totonu o le atu Balearic o se tasi o sili sili faasao nofoaga taupou i le atoa Metitirani Sami, fiafia i lona tuuʻesea. O se faʻatanoa taua o manulele ma meaola faʻanumeraina ma o loʻo taofia le vaega o le puipuiga o nofoaga e eseese itumalo, atunuʻu ma faʻavaomalo faʻalapotopotoga. E mafai ona e ulufale i le paka e ala i le ulufale i se tasi o foloina e faia le faigamalaga mai le talafatai taulaga o Colonia de Sant Jordi ma Portopetro. O se nofoaga e maitauina le matagofie o le laufanua, faʻataʻitaʻi taʻaloga i lalo o le vai, alu sopo ma asiasi i ana i totonu.

8. Monfragüe

O se paka i Cáceres faʻataʻele i vai o Tagus ma Tiétar vaitafe. I se tasi o tulaga maualuga o le paka o faʻatafunaga o le Castle o Monfragüe o loʻo teuina, o se 'olo na fausia e tagata Arapi i le vaitaimi o le 9th seneturi. O le isi faʻatosina o le Salto del Gitano, o se manatu vaʻaia o loʻo tu i le taulaga o Torrejón el Rubio. Mai le tumutumu o le papa e mafai ona e fiafia i se vaaiga ofoofogia, ma aeto lele lele luga ma le Tagus tamoe lalo. Monfragüe o se parataiso mo manulele. O aeto, aeto ma taifau o loʻo i totonu o ana paʻu ma e masani ona faʻataʻamiloina le lagi mama, e lelei mo le maitauina o po ma pouliuli.

9. Cabañeros

O leoleo leoleo ma faia malala o le Montes de Toledo na fausia se faleoo ma mea mai le siʻosiʻomaga, o se sulufaʻiga le tumau e malolo ai ma malutaga ai. O le mea lea le igoa o lenei paka Toledo toeititi 41,000 hectares. E i ai ni 'auʻaunaga tautua asiasi, mai le mea e mafai ai ona e faʻatautaia se taʻamilosaga taʻimua, e mafai ona savali pe savali i se lauʻeleʻele laufanua taʻavale. O se tasi o nofoaga sili ona taʻatele o La Chorrera, o se 18-mita afu e latalata i le taulaga o Los Navalucillos. O le masani laʻau o le paka o le blonde heather, lea fuga i se aulelei lanu piniki lanu. O le paka o le fale foi lea o le emepaea aeto, o se ituaiga taufaamataʻu.

10. Arribes del Duero

O lenei paka faalenatura tele e ova atu ma le 100,000 hectares e tuaoi le tuaoi ma Potukale i itumalo Sipaniolo o Salamanca ma Zamora, i le Autonomous Community of Castilla y León. I le tautalaga a Leon Romance, o vanu ma vanu ma vanu na faia e le tafia o vaitafe. I tafatafa poʻo tafatafa o le paka o loʻo iai le tele o taulaga matagofie o loʻo ofoina mai ai se tagata tafafao maimoa, pei o Fermoselle, San Felices de los Gallegos ma Vilvestre. E mafai foʻi ona e asia nofoaga o ana ma ana ma atavali ma ana. I totonu o le laufanua o le paka o loʻo i ai manatu vaʻaia tufatufaina e faʻafiafia ai le lautele o le laufanua. E i ai foi laufanua mataaga faleoloa faʻasino i oloa autu a le itulagi (suauʻu, uaina, falaoa, ie) ma e mafai ona e asia galuega taulima ma uaina.

11. Ordesa ma Monte Perdido

O se Aragonese atunuʻu paka e tusa ma le 16,000 hectares o se World Heritage Site. O se teritori o Pyrenean o massifs, vanu, glaciers ma vaitafe o loʻo sili atu i le 3,300 mita i luga atu o le sami. O lona tumutumu maualuga o Monte Perdido, lea i le 3,355 m o le tumutumu maualuga calcareous tumutumu i Europa. I ona avanoa faalenatura e mafai ai ona e faʻataʻitaʻia au faʻafiafiaga i luga o le mauga ma ona nuʻu ma se siʻosiʻomaga matagofie e lelei e malolo ai ma tofo i le meaai lelei a Aragon. O se tasi o taʻamilosaga sili ona taʻutaʻua o le auala i le afu o Cola de Caballo, e taʻua lea mea ona o le vai e toʻulu i luga o se malifa, e manatua ai se solofanua paʻepaʻe.

12. Garajonay

Lenei paka faʻavaomalo ma World Heritage Site aofia ai 4,000 hectares i le Canary Island o La Gomera. O lona sili oa o le autu Europa vaomatua vaomatua o evergreen ituaiga, o le laurel togavao. O le isi faʻatosina o le Roque de Aguando, o se maugamu ua o le faʻasino autu o le motu.

O le igoa o le paka e sau mai le alofa tala o se ituaiga o Romeo ma Juliet i le Sipaniolo faʻaliliuga, o loʻo avea ai Gara ma Jonay, o se purinisese ma se perenise na pule i le ola ona o le teteʻe o latou matua i le la mafutaga. Afai la o oe ma lau uo teine ​​e alofa ma e le mafai ona o i Verona, Garajonay o se lelei nofoaga mo se lelei sauniuniga malologa.

Afai o lau fuafuaga e sili atu e mafaufau loloto i le laufanua, fiafia i le mataʻituina o nisi endemoni ituaiga o Canary Islands, pei o le lupe pigeon, o le natura faʻailoga o La Gomera.

13. Atelani Atumotu o Galicia

O lenei paka faʻataʻamilomilo motu Galicia o Cíes, Ons, Sálvora ma Cortegada. Cíes o loʻo i ai le sili ona mauoa ma sili eseʻesega sami sami i totonu o Galicia. Na matua aafia lava i le magoto o le tane i le 2002 Mamalu, ina ua maeʻa na amata loa ona faifai malie lona malosi. O loʻo i luga o le faitotoʻa i le falepau o Pontevedra ma o loʻo tupu ai le faʻatupuina o turisi. I le pito sili ona maualuga o loʻo i ai le moli o le moli na faʻatonuina i le 1865, o se maʻa matagofie ma o se tasi o sili mamao-mamao atu i le atoa Sipaniolo talafatai. I totonu o le taulaga o Vigo o loʻo iai se fale mataaga o lona autu tulaga ese o Atalani Atalani.

14. Sierra de Guadarrama

Na o le pau lea o le Metitirani maualuga mauga siʻosiʻomaga i le atoa Iberian Peninsula ma le nofoaga latalata mo tagata o le lotoifale e faʻataʻitaʻia soʻo se taʻaloga poʻo alpine faʻafiafiaga. O lona lauolaola e matua eseʻese lava ma e tusa ma le 1,300 ituaiga o 30 ituaiga o vao ma o lona manuʻaoa e matua mauoa e aofia ai le 45% o ituaiga uma o meaola Sipaniolo ma toetoe lava 20% o ituaiga Europa. O nisi eria e sili ona fiafia iai o le Mauga o La Maliciosa, le Vanu o La Barranca; o le mato o El Yelmo, o se maʻa maʻa lanu samasama e masani ona masani ai tagata feʻaʻei ma le Puerto de Navacerrada, o se nofoaga faʻaseʻe i luga o le mauga ma se auala e pasi ai le mauga. O isi o La Pedriza, o se vaega tele o maamora, ma le Vanu o Lozoya.

15. Teide National Park

Lenei lalolagi Measina Nofoaga o le pau lea o le terasitila faʻailoga faʻanatura na filifilia i le tauvaga a le atunuʻu na filifilia le 12 'oa o Sepania. O lona lautele 190 sikuea sikuea i le maualuga vaega o le Canary Island o Tenerife, aofia ai ma le mauga mu Teide, le tumutumu maualuga i Sepania (3,718 m) ma le sili ona taua moli moli i le Vasa Atelani. O le paka faʻanatura sili ona asia i Europa, mauaina sili atu nai lo 3 miliona turisi i le tausaga.

I totonu o nei paka taʻitasi e le mafaitaulia oa taua e maua ma faʻafiafiaina. Matou te faʻamoemoe e le o toe mamao ae mafai ona faʻaauau lenei faigamalaga matagofie i nofoaga matagofie o Sepania ma le lalolagi.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Ofea Le ALofa Moni: Dan Talitiga Apelu (Mae 2024).