Tele alii ma tamaitai na galulue ma le fiafia i le Mekisiko Fouvalega, peitaʻi o lenei feteʻenaʻiga o taua sa i ai ni uiga taua na iloa uma ai lona ala ma lona iʻuga.
Faʻailoa ia matou i lenei tusitusiga o ai na autu i le Mexico Revolution.
1. Porfirio Díaz
Porfirio Díaz sa avea ma peresitene o Mekisiko talu mai le 1876, na pulea le atunuu mo le sili atu i le 30 tausaga. O lona naunautaiga e faaauau pea o se taitai o le atunuu e le gata mai na mafua ai le amataga o le fouvalega.
I le aotelega sa i ai fitu taimi faifai pea o le peresetene lea na taʻitaʻia ai e Díaz le malo, o se malo e taʻua o "El Porfiriato", o lona malosiaga e leʻi sau mai le talitonuina o tagata palota, ae mai le malosi ma le le tonu.
O le Malosiaga Faitulafono na masani lava ona puleaina e le Pulega, ae o faamasino o le Faamasinoga Maualuga o sui o le Peresetene o faaiuga.
O kovana o setete o le malo na tofia e Díaz ma na latou tofia pulega malo ma ofisa o le setete.
2. Francisco I. Madero
Ina ua maeʻa ona faaaunuua, na faia loa e Francisco Madero le "Plan de San Luis", o se polokalame a le malo o lona faamoemoe ia apoapoaʻi tagata e fetagofi i auupega faasaga i le "Porfiriato" ia Novema 20, 1910.
Na tamoe Madero o se sui tauva mo le faiga palota i lena lava tausaga ma le Anti-reelection Party, e taumafai e puipuia Porfirio Díaz mai se isi taimi o le peresetene e ala i faiga palota.
O lona tetee na avea ma mafuaaga o le tetee a Mekisiko i le taimi e tasi, ma i le taimi lava e tasi, le mafuaaga o lona pueina faapagota ma le tutuliesea mai le atunuu.
O le tafeaga na ia faaiuina ai e faapea, na o le tauiviga lauiloa o le a mafai ai ona ausia suiga na naunau i ai Mexico. Na faapena ona ia fuafuaina le Fuafuaga a San Luis.
Na tulaʻi Madero i le tofi peresetene talu ai le manuia o le suiga i le 1911-1913, peitaʻi e le mafai e lana malo ona faʻamautinoa ma puleaina taʻitaʻi o le fanua.
O lenei uiga o le fouvalega na faamalosia e le Iunaite Setete ma vaega o le malo o le atunuu, na muamua faalataina ona fasiotia ai lea e Francisco Huerta, o se tasi o ana au talitonu lautele.
O Francisco Madero o se tamaloa faʻamaoni na manaʻomia le alualu i luma o Mekisiko ma le feutanaʻi i le malo, ae latou te leʻi faʻatagaina o ia e faʻataunuuina ana sini autu.
3. Flores Magón uso
O le uso o Flores Magón na amataina a latou gaioiga fouvale i le va o le 1900 ma le 1910. Na latou faʻatinoina gaioiga i tulaga faaupufai ma fesoʻotaʻiga e ala ia Francisco Madero's antirelectionist.
I le 1900 latou fausia Regeneración, o se nusipepa i le faʻatonuga o le fouvalega gaioiga. Lua tausaga mulimuli ane, lolomiina e uso Ricardo ma Enrique le "El Hijo del Ahuizote", o se galuega na faafalepuipuiina ai i latou ma mafua ai lo latou tutuliesea mai le atunuu i le 1904.
O lo latou amataga o ni tusitala na le malilie ma tetee i le malo o Porfirio Díaz na tupu i le 1893 ma le nusipepa, "El Democrata."
O le taua o manatu ma manatu na faʻatupuina e Teodoro Flores, le tamā o le uso o Flores Magón, na avea i latou ma tagata faatupu vevesi na fefaʻasoaaʻi i manatu o tagata o le atunuʻu, ma aitia alualu i luma o le au faifilosofia a Europa ma le tu a Mekisiko o le finau mo le saolotoga. .
4. Victoriano Huerta
O Victoriano Huerta o loo manatu i ai le tele o tusitala faasolopito, o le malosiaga malosi i tua atu o le faalataina o le Peresetene Madero, lea foi na faamutaina ai lona soifua.
Na ulufale Huerta i le Militeli Kolisi o Chapultepec lea na maeʻa ai ana aʻoaʻoga o se lutena i le 1876.
Na taʻutaʻua o ia i le galuega tusitusi a le Atunuʻu mo le 8 tausaga ma i aso mulimuli o le Porfiriato, na latalata ai o ia i le faalataina, faamaoni, maileaga ma maliega a vaega faaupufai a le malo.
O le taʻitaʻi lautele, o Ignacio Bravo, na faatonuina o ia e toe tetee i tagata Maya o Initia o le Yucatan i le 1903; mulimuli ane na ia faia foi le tutusa ma le Yaqui Initia i le setete o Sonora. Na te leʻi talisapaia lava lona tupuaga tupuaga.
I le taimi o le Peresetene o Madero, na ia tau ai ma taitai agrarian, Emiliano Zapata ma Pascual Orozco.
O Victoriano Huerta o loʻo nofoia se feteʻenaʻi i le tala faasolopito o le Mexico Revolution mo le faalataina o Madero ma, o le faamoemoe o tagata Mekisiko mo se malo faaonapo nei ma alualu i luma.
5. Emiliano Zapata
Emiliano Zapata o se tasi o tagata lauiloa i le Mexico Revolution mo le avea ma sui o le toʻatele o tagata matitiva, faifaʻatoʻaga, tagata lotomaulalo e laʻititi aʻoga aʻoga.
O le "Caudillo del Sur" sa masani ona tuuto i le tutusa tufatufaina o eleele ma sa lagolagoina le Madero aitia ma ana fuafuaga ma le Fuafuaga a San Luis.
I se taimi sa ia le malie i gaioiga a Madero mo le tufatufaina o fanua ma agrarian toefuataiga, ma ina ua fasiotia o ia na ia fesootai ma Venustiano Carranza, taitai o le vaega lauiloa o "Constitucionalistas" ma na latou tau faasaga i le mulimuli ia Victoriano Huerta.
Na faatoʻilaloina e Zapata Huerta i le 1913 o le ulu o le fouvalega ma faatasi ai ma Francisco "Pancho" Villa mulimuli ane tau faasaga ia Carranza.
Na fausia e Emiliano Zapata le faʻalapotopotoga muamua o aitalafu faʻatupeina i Mexico ma galue e faʻafesoʻotaʻi le suka i le setete o Morelos e avea o se tasi e galulue faʻatasi.
Na faalataina o ia e Jesús Guajardo, taupulepule ma fasiotia i le Hacienda de Chinameca, i Morelos.
6. Francisco "Pancho" Villa
O le igoa moni o Francisco "Pancho" Villa o Doroteo Arango, o se tamaloa sa i luga o mauga i le taimi na amata ai le fouvalega.
Na auai Villa i le tulaga o Madero faasaga ia Porfirio Díaz ma se ami na fausia ma faatonuina e ia i le itu i matu o Mekisiko, o taimi uma na tulai manumalo ai.
Ina ua maeʻa ona sola i le Iunaite Setete ona o sauaga a Victoriano Huerta, na ia toe foi ai i Mexico ma lagolagoina Venustiano Carranza ma Emiliano Zapata i le taua faasaga ia Huerta, lea na la faiaina i le 1914.
O Zapata ma Villa na faalataina e Carranza, o lea na amata ai ona la tau ma ia, ae na faatoilaloina e Álvaro Obregón ma na faatuina e Carranza o ia lava i le pule.
Na latou ofaina ia Villa se lafumanu i Chihuahua ma se faʻamagaloga mo ia e alu ese ai mai faiga faapolokiki ma taua. Na maliu o ia i le taimi o le au peresitene o Álvaro Obregón i le 1923.
7. Álvaro Obregón
Álvaro Obregón tau faʻatasi ma Francisco Madero e faʻamuta le Porfiriato, ae ina ua toe foʻi mai lona solomuli na ia faifaimea faʻatasi ma Venustiano Carranza a o feagai ma Huerta, lea na ia nofo ai pea seʻia oʻo ina folafolaina le Faʻavae o le 1917.
O le tasi na lauiloa o le "invincible general" na auai i le tele o taua, o le tasi o ia taua faasaga ia Pancho Villa, lea na ia faiaina i le taua o Celaya.
O lana sootaga ma Carranza na muta i le 1920 ina ua feagai ma le Agua Prieta Fouvalega.
O Obregón na filifilia e avea ma Peresetene ma pulea Mexico mai le 1920 i le 1924. I le taimi o lana nofoaiga, na faia ai le Failautusi o Aoga a le Malo ma le tufatufaina o eleele na ave faamalosi i le taimi o le malo Díaz.
Na maliu o ia i lima o José de León Toral ia Iulai 17, 1928 i le faleaiga o La Bombilla, i Guanajuato, a o puʻeina o ia.
8. Venustiano Carranza
Venustiano Carranza o loʻo aliali mai i le Mexico Revolution e teteʻe atu ia Porfirio Díaz faʻatasi ai ma Francisco Madero, o ia sa fai ma Minisita o Taua ma Fuavaa ma kovana o le setete o Coahuila.
Ina ua maliu Madero, na faalauiloa e Carranza le Fuafuaga a Guadalupe, o se pepa na ia le amanaiaina ai le malo o Victoriano Huerta ma faalauiloa ai o ia lava "Muamua Sili o le Ami a le Fono Faʻavae," e lagolagoina le toe faʻaleleia o tulafono faʻavae.
A o teteʻe ma fusuʻaga ia Huerta, na fesoʻotaʻi Carranza ma Álvaro Obregón ma Pancho Villa i le itu i matu o le atunuʻu ma Emiliano Zapata i le itu i saute o Mexico.
I le avea ai ma peresetene, na faalauiloa ai e Venustiano Carranza aiaiga mo le manuia o tagata faigaluega ma feagai ai ma mea tau tupe, tagata faigaluega ma galuega ma mataupu e fesoʻotaʻi ma punaoa o minerale ma suauʻu.
Lenei uiga o le teteʻe faʻatulafonoina teteʻa, faʻatulagaina le maualuga umi o le aso faigaluega i aso uma ma faʻamautuina le aofaʻi o le totogi maualalo maua e tagata faigaluega. Na ia faalauiloa foi le Faavae o le 1917, o lo o faamalosia pea.
O Carranza na fasiotia e le lalafi i Puebla ia Me 1920.
9. Pascual Orozco
Pascual Orozco o se tagata feaveaʻi minerale e masani i Chihuahua, Guerrero setete, na mauaina le maoaʻe manuia i le 1910, le tausaga o le fouvalega.
O Pascual Orozco, o le tama o lenei amio mai le suiga o Mekisiko, na tetee i le malo o Diaz ma lagolagoina le Mexico Revolutionary Party, o se tasi na muamua tetee i le faaauauina o le Porfiriato.
Orozco Jr e le gata na auai i tagata na mulimuli ia Madero, ae na ia foaʻiina foi le tele o tupe e faʻatau ai meatau ma sa nafa ma le faʻatulagaina o taua vaega i Chihuahua, auai i nisi taua e pei o San Isidro, Cerro Prieto, Pedernales ma Mal Paso, i le 1910 .
O Orozco sa iai ma Pancho Villa i le aveina o Ciudad Juárez i le 1911, peitai, na aliae ni feeseeseaiga i le va o latou ina ua tulai Madero i le tofi peresetene, o feeseeseaiga na faamutaina ai le latou sootaga ma avea ai o ia ma auupega faasaga ia te ia.
Na filifili Pascual Orozco e lagolago ia Victoriano Huerta, ae ina ua aveʻesea o ia, sa faaaunuua ai i Amerika, ma sa fasiotia ai o ia i le 1915.
10. Belisario Domínguez
Belisario Domínguez e masani ona manatu ia te ia lava o le sili tetee ia Victoriano Huerta.
O ia o se fomaʻi sa i ai se peni ma se upu afi, o ana saunoaga faʻalauiloaina le taua mo tagata o le saolotoga e faʻaali ai o latou manatu.
Na faauu o ia o se fomai tipitipi mai le lauiloa lauiloa La Sorbonne Iunivesite i Pale. O lona amataga i le olaga faalemalo i Mekisiko na faia ma le fausiaina o le nusipepa "El Vate", o ana tusitusiga na tetee ia Porfirio Díaz ma lana pulega.
O ia o se sui faavaeina o le Democratic Club, peresetene o Comitán ma senator, lea na faataga ai o ia e vaai latalata i le tulai mai o Victoriano Huerta i le au peresitene o le malo, avea ma ana faitioga sili, o se tetee na mafua ai le maliu toto i le fanuatanu. mai Xoco, i Coyoacán, a o ia sauaina ma maliu fasia.
Aureliano Urrutia, o se tasi o ana faʻataʻavalevale, oti ese lona laulaufaiva ma avatu ia Huerta o se meaalofa.
O le fasiotiga o Belisario Domínguez o se tasi o mafuaʻaga mo le faʻatoʻilaloina o Victoriano Huerta.
11. Uso Serdán
Muamua mai le taulaga o Puebla, o le au uso Serdán, Aquiles, Máximo ma Carmen, o ni tagata o le Mexico Revolution na tetee i le malo o Porfirio Díaz.
Na feoti i latou ina ua feagai ma le ami, ina ua maua atu a o latou taupulepule faʻatasi ma isi tagata na mulimuli ia Francisco Madero. O i latou ia ua faʻapea o le muamua maturoina o le Mexico Revolution.
O i latou na lagolagoina le Democratic Party ma faʻatasi ai ma sui o le Maderista, na latou fausia le Luz y Progreso Political Club i le taulaga o Puebla.
I le faʻaopopoga i le lagolagoina o ia i ana gaioiga e oʻo atu i le tofi peresetene, na faʻavaeina foi e Aquiles le Antirelectionist Party i Puebla faʻatasi ai ma Francisco Madero.
O Madero na fesili i le au uso Serdán e amata le fouvalega i Puebla ia Novema 20, 1910, ae na faalataina i latou.
O Aquiles Serdán na maua i lona nofoaga lafi ona o le oso faafuaseʻi o le tale, lea na manuʻa ai o ia i le tele o taimi ma maeʻa ma le coup de Grace.
O Máximo ma Carmen na puʻeina e le aufitafita na au ia Porfirio Díaz. O le muamua o na pa'ū i pulu o le sili atu i le 500 tamaloloa, e aofia ai fitafita ma leoleo, oe na ulufale atu i le fale.
E ui lava ina lauiloa o Carmen sa ave faapagota faatasi ma isi fafine, e leai se mautinoa e uiga i lona maliu.
12. José María Pino Suárez
O José María Pino Suárez sa i ai sona sao iloga i le malo o Francisco Madero, ma o ia sa taʻitaʻia le ofisa o le Failautusi o le Faʻamasinoga i le 1910.
I le tausaga mulimuli ane na avea ai o ia ma kovana o le setete o Yucatán ma i le va o 1912 ma 1913 na ia umia le tofiga o le Failautusi o Faʻatonutonuga Lautele ma Fine Arts. I le tausaga lea na teʻa nei na fasiotia ai o ia a o avea ma sui o le sui peresitene o le malo.
O ia o se sui iloga o le Anti-Reelection Party ma o se paʻaga faʻamaoni a Madero, o lea na avea ai o se avefeʻau ina ua falepuipui i San Luis Potosí.
O fili o Madero na amata ona faaleagaina le malo fou ma o se tasi o na gaioiga o le fasioti uma ia José María Pino Suarez ma le Peresetene o le Republic lava ia, ia Fepuari 1913.
13. Plutarco Elías Calles
Faiaoga aʻoga na mo ana gaioiga i le fesuiaiga gaioiga ausia le tulaga o le lautele.
O ana gaioiga sili ona atamai na faia faasaga ia Pascual Orozco ma ana "Orozquistas"; faasaga ia Pancho Villa ma lana au fouvale ma se galuega taua i le soloia o Victoriano Huerta.
E ui na tofia o ia e fai ma failautusi o Pisinisi ma Leipa i le taimi o Venustiano Carranza's mandate, ae na ia taupulepule foi ma auai i lana soloia i lalo.
Na ia umia le tofi peresetene o le atunuu mai le 1924 i le 1928, faalauiloa loloto loloto toefuataiga i le aʻoga faiga, i le agrarian faiga ma i le faʻatinoina o le tele o galuega lautele.
Na talitonu Plutarco Elías Calles o le fetauaʻiga o le auala lea mo le toefuataʻiga ma suiga lautele ma faaupufai na manaʻomia e Mexico.
Na ia faʻatulagaina ma faʻatuina le National Revolutionary Party lea na ia manaʻo e faʻamuta ai le sili atu o le caudillismo i le atunuʻu ma le toto masaa, ma ia mautinoa ai le faʻapolokiki o Mexico mai le pelesetene ma na nafa ma le toe foʻi mai o Alevaro Obregón.
O lona igoa o le Peresetene sa lauiloa o le "Maximato".
Plutarco Elías Calles o se tasi o faʻamuamua o aso nei Mekisiko.
14. Jose Vasconcelos
Thinker, tusitala ma le faipule, ma le maoaʻe lona auai i gaioiga na tutupu i le taimi o le Mexico Revolution.
O ia na faia le Matagaluega o Aʻoga ma i le 1914 na tofia ai faʻatonusili o le Aʻoga Sauniuniga a le Atunuʻu. Ona o lona naunau i le galue, na taua ai o ia "Faiaʻoga o le Autalavou a Amerika."
Na alu faʻapagota o ia i le Iunaite Setete ona o taufaʻamataʻu a Venustiano Carranza ma ia aloese mai le falepuipui ona o le faitio.
Ina ua maeʻa nei gaioiga ma i le taimi o le malo o Álvaro Obregón, na toe foʻi ai Vasconcelos i Mexico ma tofia ai e avea ma Failautusi o Aoga a le malo, o se tofiga na ia faʻalauiloaina aʻoaʻoga lauiloa e ala i le aumaia o taʻutaʻua o faiaʻoga ma atisi tusi ata i Mexico ma mafai ai ona maua faletusi lautele ma matagaluega a Fine Arts, Aʻoga, Faletusi ma Faletusi.
O lenei faifilosofia na gafa foi ma le toefaatulagaina o le National Library of Mexico, fausiaina le mekasini "El Maestro", faalauiloa aoga i tua ma faalauiloa le faia o le First Book Exhibition.
O le taimi o lana faʻatonuga na faʻatonuina ai atavali lauiloa a Mekisiko ma atavali e pei o Diego Rivera ma José Clemente Orozco i atavali tetele ma faʻatusa o loʻo teuina pea i Mexico.
15. Antonio Caso
O leisi tagata o le Mekisiko Fouvalega na ia faʻaaogaina lona atamai atamai e faia ai ana saofaga i le fouvalega gaioiga, e ala i faitioga i faʻavae o le malo o Porfirio Díaz.
O Antonio Caso na iloga mai ose tagata na teʻena le aʻoaʻoga o le positivist lea na folafola e le Porfiriato. O se aʻoaʻoina ma le faifilosofia na faʻavaeina le Athenaeum of Youth ma avea ma se tasi o sili taua faʻapitoa atamamai o le vaitaimi fouvalega.
Caso sa, faʻatasi ai ma isi Mekisiko atamamai ma aʻoaʻoga, tasi o faʻamuamua o le foafoaga ma le faʻatuina o le sili ona taua iunivesite i le atunuʻu.
16. Felipe Angeles
Lenei tagata o le Mekisiko Fouvalega na faʻailoa mai i le polokiki ma le malo aitia o Francisco Madero.
Felipe Ángeles atinaʻe talitonuga talitonuina tuʻuina i le va fealoai faʻamasino ma agaalofa.
Na ia ulufale i le Militeli Academy i le tausaga o 14, mulimuli i taiala a lona tama, o le na muamua ia te ia.
O lona faʻamaoni i le fuafuaga a le malo ma aitia a Madero na taʻitaʻia ai o ia e taʻitaʻia se fesoasoani taua a le militeri.
Na ia fusuʻaga faʻatasi ma Pancho Villa, o ia na ia tufatufaina i ai le faʻatatau o le amiotonu ma le tutusa.
Na faaaunuua Villa i le Iunaite Setete i le 1915 ma ina ua ia foi mai i le 3 tausaga mulimuli ane sa toe feiloaʻi ma Felipe Ángeles, o ia lea ina ua uma ona faalataina se tagata, sa faia i lalo o le faamasinoga martial ma fanaina ia Novema 1919.
17. Le Mauga o Peniamina
O Benjamín Hill o se fitafita talafeagai ma o se tasi na faʻavaeina le Francisco Madero's Anti-reelection Party, lea na ia faʻasoaina ai ona aitia ma ana fuafuaga, lea na taʻitaʻia ai o ia e auai i le tauiviga faʻaauupegaina i le 1911, ma mauaina le faʻalauiloaina o le kolone.
Na tofia o ia e fai ma taʻitaʻiʻau o le militeli i lona lava atunuu Sonora. O ana gaioiga e aofia ai le tau faasaga i malosiʻaga faʻamaoni ia Victoriano Huerta i le 1913 ma seʻia oʻo i le 1914 sa avea o ia ma taʻitaʻiʻau o le vaega o le Northwest Army.
Na avea o ia ma kovana o le setete o Sonora ma lona taʻitaʻiʻau seʻia oʻo i le 1915; mulimuli ane, na tofia ai e avea ma komesina.
I le vaitaimi o le peresetene o Venustiano Carranza, na siitia ai o ia e avea ma taʻitaʻiʻau sili o se taui mo lana galuega ma le ami.
Na avea o ia ma Failautusi o Taua ma Fuavaʻa ma ia Tesema 1920 na amanaʻia i le malo o Álvaro Obregón o se "fitafita tuai o le fouvalega." E leʻi leva, ae maliu loa.
18. Joaquín Amaro Domínguez
O le militeli o auala sili ona lelei na atiaʻe tele i le taimi o le Mexico Revolution.
O lana faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o lona lava tama, o le na auai i le au faʻamaoni ma Francisco Madero ma o nei manatu lelei na ia tago ai i lima ma tau.
I le na o se fitafita masani, na auai Joaquín i le malosiaga na faatonuina e le General Domingo Arrieta e tau mo le Maderism, lea na mafai ai ona ia tulai i le tulaga o le lutena.
Na ia auai i le tele o gaioiga faʻasaga i le au mulimuli a Zapata, le Reyistas ma Salgadistas, oʻo atu i le tulaga o le Major ma le Kolone, i le 1913.
O le maliu o Francisco Madero ma José María Pino Suárez (1913) na taitaiina ai Joaquín Amaro Domínguez e auai i le tulaga o le Constitutionalist Army, ma na ia nofo ai pea seia oo i le 1915 ina ua siitia lona tulaga i le brigadier aoao.
Na ia auai i gaioiga na faia i saute o le atunuu faasaga i malosiaga o Pancho Villa.
I le avea ai ma Failautusi o Taua ma Neivi, na ia faavaeina tulafono faatonutonu e toe fuatai ai le fausaga o le Armed Institute; Na ia manaʻomia le saʻo faʻatinoina o aʻoaʻiga a le militeri ma faʻalauiloa taʻaloga.
Ina ua maeʻa le Fouvalega a Mekisiko, sa ia tuʻuina atoa lona mafaufau i galuega tau aʻoaʻoga i le Militeli Kolisi, lea sa avea ai o ia ma faʻatonu.
19. O le Adelitas
Vaega o fafine na tauivi mo aia tatau a le aufaʻatoʻilaloina, tagata lotomaualalo ma isi fafine, i le taimi o le fouvalega.
O le igoa "Adelita" na sau mai se tufuga musika na faia e faʻaaloalo ia Adela Velarde Pérez, o se tamaʻitaʻi tausimaʻi na galulue faʻatasi ma le tele o fitafita, e aofia ai le fatupese o lenei lauiloa lauiloa.
O Adelitas poʻo Soldaderas, e pei ona valaauina ai foi i latou, na ave a latou auupega ma o atu i nofoaga o taua e pei o le isi fitafita e tau mo a latou aia tatau.
I le faʻaopopoga i taua, o nei fafine na vaʻaia manuʻa, saunia ma tufatufaina meaʻai i fitafita ma e oʻo lava i le faʻatautaia o galuega sipai.
O se tasi o latou mafuaʻaga autu mo le taua ma lima o le le tonu na faia faasaga i fafine, matitiva ma lotomaualalo, i le taimi o le malo o Porfirio Díaz.
Faatasi ai ma lenei lototetele vaega o fafine sa i ai nisi na ausia tulaga maualuga i le militeli faatuina.
Adelitas Tamaitai
O se tasi o sui taʻutaʻua Adelitas o Amelia Robles, na ia mauaina le tulaga o le kolone; ina ia aua neʻi popole i tamaloloa, na ia talosaga ai e valaʻau o ia, Amelio.
O le isi "Adelita" o auupega na te uuina o Ángela Jiménez, o se tagata poto i mea pāpā, o ia na fai mai na lagona le mafanafana i se aupega i ona lima.
Venustiano Carranza sa i ai le failautusi faapitoa. E faʻatatau ia Hermila Galindo, o taimi uma na ia malaga ai i fafo atu o Mekisiko mo mafuaʻaga faʻavaomalo faʻailoa ai aia a fafine o se tagata faʻamalosi mo lenei faʻamoemoe.
O Hermila Galindo o le tamaitai sui sui muamua ma o se vaega taua i le manumalo i aia tatau a tamaitai.
O Pancho Villa sa i ai le galulue faatasi o Petra Herrera, seia oʻo ina malepe le latou feagaiga; O le faletua o Herrera sa i ai lana ia vaegaʻau ma le sili atu i le afe fafine i ona tulaga, o e na manumalo i se taua taua i le taua lona lua o Torreón i le 1914.
Tele o nei fafine tuuto ma malolosi latou te leʻi mauaina lava le amanaʻia latou tatau ai mo a latou sao taua i le faiga fouvalega, talu mai lena taimi le matafaioi a fafine e leʻo taʻutaʻua.
O le aloaʻia o le galuega ma le faʻapaʻiaina o le Adelitas na faʻatinoina ina ua manumalo uma tamaitai Mekisiko i le latou aia tatau e palota ai.
O ai taitai autu o le Mexico Revolution?
Faatasi ai ma le sili ona taua tagata o le Mekisiko Fouvalega, nisi caudillos tu matilatila, pei o:
- Porfirio Diaz.
- Emiliano Zapata.
- Doroteo Arango, alias Pancho Villa.
- Francisco Maderos.
- Plutarco Elías Valaʻau.
O ai na avea ma autu taʻitaʻi taʻitaʻi?
O le autu autu o le fouvalega taʻitaʻi o Francisco Madero.
O a taua taua na tutupu i le Mexico Revolution?
E 5 faʻavae taua e malamalama ai i mea na tutupu i le Mexico Revolution. O le a matou lisiina i lalo:
- 1910: Faʻavaeina e Francisco Madero le fuafuaga teteʻe ua faʻaigoaina, Plan de San Luis, ma faʻafesagaʻi ma le malo o Porfirio Díaz.
- 1913-1914: Francisco Villa amataina le vevesi i matu, a o Emiliano Zapata fetu ia i latou i saute.
- 1915: Venustiano Carraza ua folafolaina o le Peresetene o le Republic.
- 1916: o taitai uma o le fouvalega ua aufaatasi i Querétaro e fausia ai le Faavae fou.
- 1917: ua faalauiloa le Faavae fou.
Tagata o le Fouvalega a Mekisiko. Fafine
O fafine na auai i le Mekisiko Fouvalega na mauaina le lotu a Adelitas poʻo Soldaderas faʻatasi ai ma isi taʻutaʻua o loʻo ia i matou:
- Amelia Robles
- Angela Jimenez
- Petra herrera
- Hermila Galindo
O le a le mea na fai e Venustiano Carranza i le Mexico Revolution?
Venustiano Carranza o le ulu muamua o le Vaega Faʻavae o le Fono Faʻavae na faia ina ua maeʻa le fasiotia o Francisco Madero. I lenei auala na ia tau ai e faʻatoʻilaloina Victoriano Huerta, sui i le tofi peresetene ia Aukuso 14, 1914, muamua galue o le Peresetene-i-Totogi ma avea ai ma Faʻavae Faavae o Mekisiko mai le 1917 i le 1920.
Uiga o le Mekisiko Fouvalega i Guerrero
Faʻatasi ai ma tagata autu o le Mexico suiga i Guerrero, tatou i ai:
- Le Figueroa Mata Uso: Francisco, Ambrosio ma Rómulo.
- Martín Vicario.
- Fidel Fuentes.
- Ernesto Castrejón.
- Juan Andreu Almazán.
O igoa tauvalaau o tagata o le Mexico Revolution
- Felipe Ángeles na valaauina "El Artillero" mo le avea ma sili fana o le fouvalega.
- O Plutarco Elías Calles, na faaigoa ia "Le Anetikeriso", mo ana feteʻenaʻiga ma le Ekalesia Katoliko.
- O Victoriano Huerta na faaigoa ia "El Chacal" mo le fasioti tagata leaga o Francisco Madero ma José María Pino Suarez.
- O Rafael Buena Tenorio na faaigoa i le "Golden Granite" ona o ia o le aupito laʻititi aoao na auai i le Mexico Revolution.
Matou te valaʻaulia oe e faʻasoa lenei tusitusiga ina ia iloa ai foʻi e au uo i luga o upega tafailagi fesoʻotaʻiga 19 autu o le Mexico Revolution.