O vanu ma latou talaʻaga

Pin
Send
Share
Send

Mai le 1601 i le 1767, na ulufale atu ai misionare Jesuit i le Sierra Tarahumara faʻaevagelia le tele o faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasi na nonofo ai: Chínipas, Guazapares, Temoris, Pimas, Guarojíos, Tepehuanes, Tubares, Jovas ma le mea moni le Tarahumaras poʻo Rarámuri.

Mai le 1601 i le 1767, na ulufale atu ai misionare Jesuit i le Sierra Tarahumara faʻaevagelia le tele o faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasi na nonofo ai: Chínipas, Guazapares, Temoris, Pimas, Guarojíos, Tepehuanes, Tubares, Jovas ma le mea moni le Tarahumaras poʻo Rarámuri.

Masalo o tagata Europa muamua na taunuu i Copper Canyon poʻo Sierra Tarahumara o sui o le malaga na taʻitaʻia e Francisco de Ibarra i Paquimé i le tausaga 1565, o i latou, ina ua toe foʻi i Sinaloa, sopoʻia le taulaga o Madera o loʻo i ai nei. Peitaʻi, o le tusitusiga Sipaniolo muamua, o loʻo iai molimau tusitusia, o le 1589, ina ua taunuʻu Gaspar Osorio ma ana soa i Chínipas, mai Culiacán.

O le talafou e uiga i le i ai o siliva uaua na tosina mai ai le au faipule i le va o le 1590 ma le 1591, o se vaega na ulufale i Guazapares; I le 1601 Kapeteni Diego Martínez de Hurdaide faʻatulagaina se ulufale fou i Chínipas, faʻatasi ai ma le Jesuit Pedro Méndez, o le muamua misionare na faʻamautuina fesoʻotaʻiga ma Rarámuri.

O le Catalan Juan de Font, misionare o Tepehuanes Initia mai le itu i matu o Durango, o le muamua Jesuit na ulufale atu i le Sierra Tarahumara mai lona malifa i sasaʻe ma fausia fesootaiga ma le Tarahumara latalata 1604, ina ua ulufale atu i le San Pablo Valley. I lenei itulagi na ia faavaeina le alalafaga o San Ignacio ma latalata i le 1608 o San Pablo (aso nei Balleza) na mauaina le vaega o le misiona i le 1640. I le mulimuli, Tarahumaras ma Tepehuanes na potopoto, talu ai o le itulagi o le tuaoi i le va o teritori o uma ituaiga ituaiga.

Na ulufale atu Patele Font i le Tarahumara e mulimuli atu i vae o le mauga i le Vanu o Papigochi, ae na fasiotia ia Novema 1616 faatasi ai ma isi misionare e toafitu, i le taimi o le tetee malosi a Tepehuanes. Mo galuega faifeau, na vaevaeina le siuatai e le au Jesuits i ni misiona tetele se tolu ma na avea uma i latou ma ofisa o le faifeau: La Tarahumara Baja poʻo Antigua; o Tarahumara Alta poʻo Nueva ma le Chínipas na o mai faʻatasi ma misiona a Sinaloa ma Sonora.

O le 1618 na taunuʻu mai ai le tama Irish o Michael Wadding i le itulagi mai Conicari i Sinaloa. I le 1620 na taunuʻu mai ai le Tama Italia Italia, Pier Gian Castani, o le misionare mai San José del Toro, Sinaloa, o le na mauaina le amio lelei i tagata Initia Chínipas. I lona toe foi mai i le 1622 na ia asia le Guazapares ma Temoris Indians ma faia le muamua papatisoga ia latou. I le 1626, Tama Giulio Pasquale na mafai ona faʻatuina le misiona a Santa Inés de Chínipas, e faʻaopoopo i nuʻu o Santa Teresa de Guazapares ma Nuestra Señora de Varohíos, o le muamua i tagata Guazapares Initia ma le lona lua i totonu o le Varohíos.

Pe tusa o le 1632 na tupu ai le fouvalega tele a tagata Initia o Guazapares ma Varohíos i Nuestra Señora de Varohíos, lea na fasiotia ai Patele Giulio Pasquale ma le faifeau Potukale o Manu Martins. I le 1643 na taumafai le au Jesuits e toe foʻi i le itulagi o Chínipas, ae leʻi faʻatagaina e le Varohíos; Ma o lea, ma mo le sili atu ma le 40 tausaga, na faʻalavelaveina le tuʻuina atu o misionare o le Sierra Tarahumara i le itu o le setete o Sinaloa.

Lower Tarahumara i Lalo ma Luga I le 1639, Fathers Jerónimo de Figueroa ma José Pascual na faavaeina le Misiona a Tarahumara Lalo, lea na amataina le faʻalauteleina o faifeautalai i le itulagi o Tarahumara. O lenei poloketi taua na amata mai le misiona a San Gerónimo de Huejotitán, latalata i le taulaga o Balleza, ma faʻavaeina talu mai le 1633.

O le faʻalauteleina o lenei galuega faaevagelia na faia e ala i le mulimuli atu i vanu i lalo o le Sierra i lona itu i sasaʻe. Ia Setema 1673, na amataina ai e misionare José Tardá ma Tomás de Guadalajara le galuega faamisionare i le eria na latou faaigoaina o Tarahumara Alta, lea, i le toeitiiti atoa le selau tausaga, na ausia ai le faatuina o le tele o misiona sili ona taua i le taulaga. Mauga.

Faʻatuina fou o le misiona a Chínipas O le taunuʻu mai o misionare fou i Sinaloa i le 1676 na maua ai e le au Jesuits le malosi e faʻataʻitaʻi ai le toe mauaina o Chínipas, o lea i le ogatotonu o le tausaga lava lea o Fathers Fernando Pécoro ma Nicolás Prado na toe faʻatuina ai le misiona a Santa. Agnes. O le mea na tupu faʻaulufaleina se vaitaimi o le tuputupu aʻe ma isi misiona na faʻavaeina. I le itu i matu na latou oʻo atu i Moris ma Batopilillas, ma latou fesoʻotaʻi ma Pima Initia. Na latou agaʻi atu i sasaʻe o Chínipas, seʻia oʻo i Cuiteco ma Cerocahui.

I le 1680 na taunuʻu mai ai le misionare Juan María de Salvatierra, o lana galuega sa aofia ai le sefulu tausaga o le talaʻaga o le lotoifale. Na faaauau pea galuega faafaifeau i matu ma i le 1690 na faatu ai misiona a El Espíritu Santo de Moris ma San José de Batopilillas.

Fouvalega a tagatanuʻu O le tuʻuina atu o aganuʻu i sisifo i vaega tuʻufaʻatasi o le sierra, na avea ma tali o se teteʻe na oʻo atu i le sefulu fitu ma le sefulu ma le valu seneturi, na aofia ai le toeitiiti atoa o le sierra ma faʻalavelaveina le alualu i luma o misionare i itulagi eseese mo vaitaimi uumi. O fouvalega sili ona taua o: i le 1616 ma le 1622, o le Tepehuanes ma Tarahumaras; o guazapares ma le Varohíos i le 1632 i le itulagi o Chínipas; i le va o 1648 ma 1653 le Tarahumara; i le 1689, i le tuaoi ma Sonora, le Janos, Sumas ma Jocome; i le 1690-91 na i ai le fouvalega lautele o le Tarahumara, lea na toe faia mai le 1696 i le 1698; i le 1703 le fouvalega i Batopilillas ma Guazapares; i le 1723 le cocoyomes i le itu i saute; i le isi itu, na osofaʻia e le Apache le sierra i le lona lua o vaega o le seneturi lona 18. Mulimuli ane, ma le laʻititi malosi, na i ai ni fouvalega i le atoa seneturi lona 19.

Faʻalauteleina o le eliina o maina O le mauaina o punaoa o minerale mai le mauga sa taua mo le manumalo Sepania o Tarahumara. I le valaau a le taua uʻamea na o mai le au faʻataʻitaʻi na faʻatupuina le tele o tagata o loʻo iai pea. I le 1684 na maua ai le minerale Coyachi; Cusihuiriachi i le 1688; Urique, i le pito i lalo o le vanu, i le 1689; Batopilas i le 1707, faʻapea foi i le pito i lalo o le isi vanu; Guaynopa i le 1728; Uruachi i le 1736; Norotal ma Almoloya (Chínipas), i le 1737; i le 1745 San Juan Nepomuceno; Maguarichi i le 1748; i le 1749 Yori Carichí; i le 1750 Topago i Chínipas; i le 1760, faʻapea foi i Chínipas, San Agustín; i le 1771 San Joaquín de los Arrieros (i Morelos); i le 1772 o maina o Dolores (latalata i Madera); Candameña (Ocampo) ma Huruapa (Guazapares); Ocampo i le 1821; o le Pilar de Moris i le 1823; Morelos i le 1825; i le 1835 Guadalupe y Calvo, ma le tele o isi.

O le seneturi lona 19 ma le Fouvalega latalata i le 1824 o le Setete o Chihuahua na fausia, o se teritori na auai i feteʻenaʻiga ma faigata o le tatou atunuʻu i le atoa seneturi lona 19, ma o lea i le 1833 o le faʻamavaeina o misiona na avea o se faʻaiuga o le faʻamatuʻuina o le nuʻu o malo tagata o le atunuʻu ma faʻatasi ai ma le faʻamalieina. O le tauiviga i le va o le Liberals ma le Conservatives, lea na vaeluaina ai Mekisiko mo le tele o tausaga, na tuua ai lona tulaga i luga o mauga a o mulimuli mai le tele o feteenaiga, mafuli i le Guerrero. O le taua faasaga i le Iunaite Setete na faamalosia ai le kovana o le setete e sulufaʻi i Guadalupe, ma Calvo. O le faʻalavelave mai Falani na oʻo foi i le itulagi. I le vaitaimi lea na maua ai le malologa a le malo i luga o mauga.

O le toe filifilia o Benito Juárez, i le 1871 o le amataga o le fouvalega faaauupegaina o Porfirio Díaz o le, faatasi ai ma le lagolagosua tele mai tagata o le mauga, agai atu ia te ia mai Sinaloa i le 1872 ma taunuu i Guadalupe ma Calvo e faaauau pea i Parral. I le 1876, i le taimi o le fouvalega o le a aumaia ai o ia i le paoa, Díaz sa i ai le tigaalofa ma le galulue faatasi o le Serranos.

I le 1891, ua i le ogatotonu o le Porfirian vaitaimi, o le Tomochi fouvalega na tupu, o se fouvalega na faʻaiʻuina i le atoa faʻaumatia o le taulaga. O le vaitaimi lea na faalauiloa ai e le malo le ulufale mai o tupe mai fafo, e tele lava i nofoaga e eli ai le eleele ma togavao; ma o le faʻatulagaina o fanua umia i Chihuahua fausia tele tele fanua faʻalauteleina i le atu mauga. O tausaga muamua o le seneturi lona 20 na molimauina le ulufale atu o auala nofoaafi na oʻo atu i taulaga o Creel ma Madera.

I le 1910 fouvalega, Tarahumara o le vaaiga ma auai i mea na tutupu e suia ai lo tatou atunuu: Francisco Villa ma Venustiano Carranza sa i le mauga, sopoia ai.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Program for dentistry (Mae 2024).