Muyil ma Chunyaxché: o aloalo o Sian Kaʻan

Pin
Send
Share
Send

O Sian Kaʻan, o lona uiga i le Maya o lona uiga o le "faitotoʻa o le lagi", na faalauiloa o se puipuiga faaleoleo o le lalolagi i le masina o Ianuari 1986. Mulimuli ane, na toe faaopoopoina isi vaega e lua, ma o loʻo nofoia le 617,265 hectares, lea e fai ma sui o le 15 pasene o le aofaʻi faʻaopoopoga o Quintana Roo.

O le fanua faaleoleo o loʻo tu i le ogatotonu-i sasaʻe o le setete ma e tutusa tutusa o vaomatua vevela, taufusi ma siosiomaga siosiomaga, e aofia ai amu amu. I le 1987 na faalauiloa ai o le World Heritage Site e UNESCO. O loʻo i le itu i matu o Sian Kaʻan se faʻataʻitaʻiga o le vai mama, e matua mama ma inu, e aofia ai ni aloalo se lua ma ni alavai. O nei aloalo o Muyil ma Chunyaché.

O KI

I le Sian Kaʻan, o ki o auala e fesoʻotaʻi ai aloalo ma le tasi. O lona fausiaina e faʻatatau i tagata Mayans, o latou na auala atu ia latou fesoʻotaʻiga i totonu o latou nofoaga tutotonu ma le talafatai.

O le taimi tonu lava na matou oʻo ai i le ki Maya o loʻo faʻatasi ma Muyil ma Chunyaxché, talu ai na pa mai le afā, afai na maua matou i le ogatotonu o soʻo se aloalo, semanu e mafua ai ni matou tele faʻafitauli. Ina ua mavae sina taimi, na toʻulu le timu ma mafai ai ona matou agaʻi i Chunyaxché seʻia matou oʻo atu i se petén.

PETENESA: FUA AOAO O MEA ESEESE MA LE ATU FENOMENON

Naʻo peninsula a le Yucatan ma Florida o loʻo iai petenes, o ni vao tuʻufua na vavaeʻese e tafega poʻo vai. O nisi e naʻo nai ituaiga o laʻau. A o isi e faigata faʻatasiga pei o feololo evergreen togavao. I totonu ia latou o loʻo i ai se faʻaititia faʻaitiʻitia o le insular mea masani, o lona uiga o le va o ni tuaoi lua petenes e mafai ona i ai se eseesega tele i le va o la latou laʻau ma manu vaʻaia.

A matou oʻo atu i petén matou vaʻai poʻo fea e faʻatu ai tolauapiga; A o faʻamama le eria, sa matou matua faʻaeteete lava ia aua neʻi faʻalavelaveina se gata, talu ai o gata uogo, amu ma aemaise nauyacas e tele.

THE DANGERS OF SIAN KA’AN

E talitonuina o le sili ona leaga lamatiaga i le togavao ma taufusi o tele manufeʻai, e pei o jaguars, ae o le mea moni o laiti manu: gata, akarava ma, tele lava, namu ma toto-miti lago. O le mafuaʻaga e mafua ai le tele o faʻamaʻi i le pepesi o le mumu, leishmaniasis, ma le dengue, faʻatasi ai ma isi. E gata lava le mataʻutia o gata i tagata femalagaaʻi ma le le mafaufau, aua e 80 pasene o utia i Mexico e tupu a o taumafai e fasioti i latou.

O le isi mea mataʻutia o le chechem (Metopium browneii), talu ai ona faʻamatuʻu mai e lenei laau se ream e mafua ai manuʻa tuga i le paʻu ma mucous membrane pe a fai e faʻafesoʻotaʻi e se tasi. E i ai eseesega i tagata taʻitoʻatasi gofie i lenei resin, ae sili atu le aua le faʻataʻitaʻia oe lava ma aloese mai manuʻa e alu 1.5 aso e faʻamalolo ai. E iloa gofie le laʻau i le lauulu o ona lau.

Ina ua uma ona 'aʻai ma faʻatulaga le tolauapiga ua oʻo i le taimi e moe ai, e le taugata ai se matou galuega ona ua matou lelava: ae ui i lea, o le moe na le toʻa: i le vaeluaga o le po. O se matagi malosi na pesia ai le aloalo, na siitia aʻe galu ma na oo atu le vai i totonu o le faleie. Sa faaauau pea le timu ma le malosi tele mo le tele o itula, faatasi ai ma le faititili na sili atu ona logonoa nai lo le matautia. Pe tusa o le tolu i le vaveao na uma le timu, ae o le toe foʻi e moe i luga o le fola susu ma le fale tumu i lago - e tatau ona matou o atu e faʻamalosia le 'au - sa matua faigata lava.

O le aso na sosoʻo ai na matou faia ai le masani lea o le a avea ma faʻavae o lo matou nonofo i le petén: ala i luga, fai le 'aiga o le taeao, fufulu ipu ma lavalava, taʻele ma mulimuli ane o fafo e suʻe e puʻeina ata. I le va o le tolu ma le fa i le aoauli na matou 'aʻai ai le taumafataga mulimuli o le aso ma, ina ua uma ona fufuluina, na maua se matou taimi avanoa na matou faʻaaluina i le aau, faitau, tusitusi poʻo se isi gaioiga.

O meaai na matua monotonous, faʻatapulaʻa i le ola taumafa. O le lelei na fagotaina nei aloalo ua faʻaleaogaina ma naʻo tamaʻi tamaʻi tamaʻi ata e u le matau, lea e tatau ona toe faʻafoʻi i le vai ona e le talafeagai mo le taumafaina. O le mafuaʻaga o lenei paʻu e mafai ona mafua mai i le Hurricane Roxanne, lea na pasia Quintana Roo i le 1995.

CAMP Lona Lua

Ina ua matou tuua le muamua petén, o se lagona o le le fiafia na osofaʻia matou ona o aso sa matou nonofo ai iina sa matua lelei lava. Ae sa tatau ona faaauau le matou faigamalaga, ma ina ua uma le malaga i matu i le matusasaʻe o sisifo o Chunyaxché, na matou taunuu i se isi petén o le a avea ma o matou fale lona lua i le malaga.

E pei ona faʻatalia, o lenei petén fou na faʻaalia ai le tele o eseesega mai le muamua: o le fou na tumu i paa ma e leai se chechem. Sa sili atu ona lavelave nai lo le isi, ma sa faigata ia i matou ona faatu le tolauapiga; ina ua maeʻa ona matou faʻafiafia lea i icacos na ola i le apitaogalu. O Chunyaxché e i ai se alavai i totonu, e faigata ona ofi i ai, e o gatasi ma lona faletupe i sautesasaʻe ma e tusa ma le 7 kilomita lona umi.

Ua vaevaeina se nofoaga faaleoleo i ni vaega taua se lua: o sone autu, o se faatanoa vai e le mafai ona fetiaʻi i ai, ma sone faʻamau, e mafai ai ona faʻaaoga punaoa a le itulagi, ina ia aua neʻi tuʻueseina lo latou faʻaaogaina pe a fai. fuafua tatau O le iai o le tagata o se mea manaʻomia: o tagata nonofo ai o loʻo faʻaaoga tatau mea ua avea ma latou puipuiga sili.

CAYO TELE

Matou te tuua le tolauapiga lona lua ae o atu i Cayo Venado, o se auala e ova atu ma le 10 km e goto i Campechén, o se vaega o vai e latalata i le sami. I tafatafa o le faitotoʻa o le faʻatafunaga e taʻua o Xlahpak poʻo "le nofoaga e vaʻai ai". Sa tatau ona matou faia ni puipuiga pe a suʻesuʻeina le faatafunaga, talu ai i totonu sa i ai se nauyaca, lea i le ala matou te leʻi ano iai. E eseese manu o loʻo faʻaaogaina lenei ma isi maʻa faʻamanatu e pei o se malutaga, o lona uiga e le masani ai ona maua ni pate, isumu ma isi manu laiti.

O le aso na sosoʻo na matou o ese vave e aau i le ki ma taunuʻu i le talafatai. Sa faigofie ona faʻasolo i luma i le ki, talu ai o loʻo lelei lona galu, e ui lava i le iʻuga e tau le malosi. O le loloto o le ki e amata mai i le 40 senitimita i le 2.5 mita, ma le pito i lalo e amata mai lava i le palapala i le papa.

Mai le ki na matou faʻaauau pea i le aloalo o Boca Paila, ma o le aau i totonu na alu ai le matou itula ma le afa. I le aotelega, o lena aso sa matou aau mo le valu ma le afa itula, ae matou te leʻi ausia le iʻuga o le vasega. O le tuua o le vai, e tatau ona faʻavaivaia vaʻa, o ato faʻafafa na tatau ona toe tuʻufaʻatasia-talu ai o loʻo i ai vaega o mea i o matou lima, ae maise lava o meapueata- ma o matou ofu mo le toega malaga. E ui lava sa sili atu ma le tolu kilomita, ae sa faigata tele ona faʻatumuina: sa matou le masani ai, talu ai matou te leʻi amoina mea faigaluega i le taimi atoa o le faigamalaga, ma a o ato faʻafafa e 30 kg le mamafa, ma ato ato e le mafai ona ofi ai. o ato faʻafafa, o le faʻamalositino sa matua tele lava. Peiseai e le lava lena, o lago mai le talafatai na toʻulu mai ia matou.

Na matou taunuʻu i Boca Paila i le po, lea e tafe atu ai aloalo i le sami. Sa matou matua lelava lava o le faʻatutuina o le tolauapiga na matou faia ai le lua itula ma i le iʻuga sa le mafai ona matou moe lelei, e le gata ona o le sagisagi fiafia o mea na ausia o le aso, ae ona o lo matou fale na osofaʻia e chaquistes, afa-milimita lele e leai se masani namu upega mafai ona taofi .

O le malaga na toeititi lava lona iʻuga ma sa talafeagai e faʻaaoga ai aso mulimuli. Ma na matou o loa e maulu i le aʻau latalata i le matou tolauapiga. O Sian Kaʻan o loʻo i ai le aʻau lona lua pito tele i le lalolagi, ae o isi vaega e le o atinaeina, pei o lenei na matou suʻesuʻeina.

FAAIUGA

Ona o ona faʻapitoa uiga, Sian Kaʻan o se nofoaga tumu i tafaoga. I le taimi atoa o le faigamalaga sa matou avatu le mea sili ma ausia mea uma sa matou fuafuaina e faia. O luitau faifai pea o lona uiga o aso uma se mea fou e aʻoaʻoina i lenei nofoaga faʻataulaitu, ma o le a le mea ua uma ona toe fai: o tagata uma e ulufale i le faʻasao mautinoa le avea ma Sian Kaʻan art.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Sian Kaan UNESCONHK (Mae 2024).