Chamela-Cuixmala. Maofa le taamilosaga o le olaga

Pin
Send
Share
Send

I tafatafa o le talafatai i sisifo o Mekisiko, mai saute o Sonora e oʻo atu i le tuaoi o Chiapas ma Kuatemala, e mafai ona tatou faʻafetaia se laufanua foliga tutusa lava, faʻalagolago lava i le taimi o le tausaga lea e maitauina ai, o le a foliga mai e matua fiafia lava pe matuaʻi faʻatafunaina foi.

E faʻatatau ile laʻau laʻititi maualalo, o se tasi o siʻosiʻomaga eseese ma eseʻese o loʻo iai i le tatou atunuʻu. Ua faʻaigoa faʻapenei ona o lona averesi o lona maualuga e "maualalo" (tusa o le 15 m.) Pe a faʻatusatusa i isi vao, ma talu ai e tusa ma le fitu masina e oʻo ai le vaitau mugala, o le tele o ona laʻau ma laʻau iti, pei o le fetuutuunai i le ogaoga o tulaga tau o le vaitau (maualuga vevela ma toeititi atoa le leai o le ea malulu), latou leiloa atoa laulaau (deciduous = lau e uma), ma tuua na o "mago tootoo" o laufanua. Ae i le isi itu, i masina timuga, e tele suiga o le togavao, talu ai ona vave tali atu laʻau i mataua muamua, ma ufiufi ai i latou i lau fou e aumaia se lanumeamata mataʻutia i laufanua aʻo iai le susū.

Laufanua i suiga faifai pea

I le 1988 le UNAM ma le Ecological Foundation o Cuixmala, A.C., amataina suʻesuʻega i le talafatai i saute o le setete o Jalisco na mafai ai ona latou faatuina ma le manuia le faatuina o se faaleoleo ina ia puipuia ai le maualalo vao vaomatua. O le mea lea, ia Tesema 30, 1993, o le fausiaina o le Chamela-Cuixmala Biososera Reserve na folafolaina, e puipuia ai se vaega o 13,142 hectares, mo le tele o vaega, o loʻo ufitia e lenei ituaiga o vaomatua. Nofoaga e sili atu pe itiiti ifo i le afa o le va o Manzanillo, Colima, ma Puerto Vallarta, Jalisco, o lenei fanua faasao o se lautele eria ufitia i vao mai le talafatai i le tumutumu o le tele o maualuga aʻega i lenei itulagi; o le vaitafe o Chamela ma le vaitafe o Cuitzmala ua faailogaina lona itu i matu ma saute, i le faasologa.

O lona tau e masani ona vevela, ma le averesi o le vevela o le 25 ° C ma le timu o le va o le 750 ma le 1,000 mm o timuga. O le taamilosaga faaletausaga i lenei eleele faaleoleo ma isi itulagi o le atunuu o loʻo tufatufaina ai le togavao maualalo, e pasi i le va o le tele o timuga timuga ma se utiuti faigata i le taimi o le lāmala; I se faʻaopopoga, ua faʻatagaina le tele o fetuunaiga i laʻau ma manu ia, e ola ai iinei, ua toe fesuiaʻi o latou foliga vaaia, amioga faʻapea foi ma le tino.

I le amataga o Novema, ua amata le tau mugala. I le taimi nei o loʻo ufiufi pea laʻau i laulaau; E tafe saʻo vaitafe uma, ma e tumu foʻi vaitaʻele ma vaituloto na faia i taimi o timuga.

I ni nai masina mulimuli ane, na o le Cuitzmala vaitafe - na o le pau vaitafe tumau i le faʻasao - o le a mafai ona maua vai mo le tele kilomita latalata; e ui lava, o lona tafe e matua faʻaititia i lenei taimi, o nisi taimi e avea ma faʻasologa o tamai vaitaʻele. O sina mea itiiti ma sina mea itiiti, o laʻau o le tele o laʻau e amata ona mago ma paʻu, ufiufi le eleele i se kapeta lea, feteʻenaʻi, o le a faʻatagaina o latou aʻa e taofi le susu mo sina taimi umi.

Ile taimi nei ole vaega ole togavao e faʻanoanoa ma faanoanoa, ole faʻailoa mai o le toeititi atoa le leai o se ola ile itulagi; Ae ui i lea, e pei ona faateʻia ai, e sosolo le olaga i lenei nofoaga, aua i le vaveao o le taeao ma le afiafi ua faʻateleina le gaioiga a meaola. I le auala lava e tasi, o laʻau, lea i le tepa muamua na foliga mai ua mate, o loʻo atinaeina a latou metotia i se sili atu "manino" auala, e ala i metotia na latou faʻaaogaina i le afe ma afe o tausaga o fetuʻunaʻiga i le faigata tulaga o lenei nofoaga.

I le va o Iuni ma Novema, i le vaitau o timuga, o le vaʻaia o le togavao ua liua i le fiafia tele, talu ai o le i ai pea o le vai e faʻatagaina ai laʻau uma ona ufiufi i lau fou. I le taimi nei tele o meaola meaola faʻateleina a latou gaioiga i le ao.

Ae i lenei fanua faʻasao, e le gata i le laʻau laʻau maualalo o loʻo i ai, ae faʻapea foi isi ituaiga o laʻau e fitu ua faʻailoa mai: o le togavao i lalo atu o le vao, o le togatogo, o le scrubous scrub, o le togavao, o le moega toʻotoʻo, o le manzanillera ma le vao laʻau; O nei siosiomaga e taua tele mo le faasaoina o le tele o manu i taimi eseese o le tausaga.

Fale malolo mo laau ma manu

Faʻafetai i lenei siʻosiʻomaga heterogeneity, ma e maofa foi pei e foliga mai mo se itulagi ma ituaiga ogaoga tulaga, o le 'eseʻese o fugalaʻau ma manu vaʻaia e mafai ona maua i le Chamela-Cuixmala Biososera Reserve e matua uiga ese. Lenei 72 ituaiga o meaola mamalia ua uma ona lesitalaina, 27 o latou naʻo Mekisiko (faʻamaʻi); 270 ituaiga o manulele (36 afaina); 66 meaola fetolofi (32 fomaʻi) ma 19 amphibians (10 endememe), i le faʻaopopoina i le tele numera o invertebrates, tele iniseti. O le i ai o le 1,200 ituaiga o laʻau ua faʻatatauina foʻi, ma o le maualuga pasene o loʻo afaina.

O le tele o nei laʻau ma manu e masani ai le itulagi, pei o le tulaga o laʻau e taʻua o le "primroses" (Tabebuia donell-smithi), lea i le taimi o le mugala - pe a latou fugaina-le laufanua matutu ma lauulu samasama, uiga o ona fugalaʻau. O isi laʻau o le iguanero (Caesalpinia eriostachys), o le cuastecomate (Crescentia alata) ma le papelillo (Jatropha sp.). O le muamua e faigofie ona amanaʻia ona o lona ogalaau e ola, ma avea ai mavetevete tele i lona paʻu, lea e avea o se sulufaʻiga e iguanas ma isi manu. O le cuastecomate e gaosia i luga o lona ogalaau lapoʻa lapisi lanumeamata fualaʻau e i ai se matua faigata atigi.

E tusa ai ma manu vaʻa, Chamela-Cuixmala o se itu taua tele, talu ai ua avea ma "sulufaʻiga" mo le tele o ituaiga ua mouʻese mai isi itulagi pe ua faʻatele ona seasea. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le korokotaila o le vaitafe (Crocodilus acutus), o le meaola aupito tele i Mexico (e mafai ona oʻo i le 5 m le umi) ma, ona o le ogaoga o sauaga na mafua ai ona (faʻaoga faʻasolitulafono lona paʻu i fulufulu) ma le faʻatafunaga o lona nofoaga, ua mouʻese mai le tele o vaitafe ma aloalo o le talafatai i sisifo o le atunuʻu, lea sa sili ona tele.

O isi meaola ese o loʻo i totonu o le eleele faʻasao o le "akarava" poʻo le tamaʻi pili (Heloderma horridum), o se tasi o ituaiga oona e lua oona i le lalolagi; o le liana (Oxybelis aeneus), o se gata manifinifi e faigofie lava ona fenumiai ma lala mago; o iguanas lanumeamata (Iguana iguana) ma uliuli (Ctenosaura pectinata), o le boa (Boa constrictor), o le tropical tapayaxin poʻo le chameleon pepelo (Phrynosoma asio) ma le tele o isi ituaiga o pili, gata ma laumei; I le vaega mulimuli, e tolu ituaiga terasitila ma le lima laumei sami na fofoa i luga o matafaga o le fanua faaleoleo.

Faʻatasi ai ma mea fetolofi, o le tele o ituaiga o rane ma maʻa, o loʻo faia ai le herpetofauna o Chamela-Cuixmala, e ui lava i le vaitau o mugala, o le tele o ituaiga o meaola e lafi i totonu o vao pe tanu foʻi, ma taumafai e sosola ese mai le vevela o le aso. le leai o le susu. O nisi o nei amphibians e masani ai i le togavao i taimi o timuga, pe a latou o mai i fafo o latou malutaga e faʻaoga lelei le iai o vai e toe gaosia ma tuʻu a latou fuamoa i vaituloto ma vaitafe, lea e faʻalogoina ai a latou pese alofa "tele" i le po. E faʻapea le tulaga o le rane "buck-billed" (Triprion spatulatus), o se ituaiga faʻamaʻi o loʻo sulufaʻi i laulaau o le bromeliads ("epiphytic" o loʻo tutupu i luga o ogalaau ma lala o isi laʻau); O lenei lane e faʻaseʻe lona ulu ma lona laugutu umi, e avatua ia mea - e pei ona taʻu mai e lona igoa - o se "pato" foliga. E mafai foi ona tatou mauaina le toad sami (Bufo marinus), o le sili ona tele i Mexico; o le mafolafola rane (Pternohyla fodiens), ituaiga eseese o rane laʻau ma le lane lanumeamata (Pachymedusa dacnicolor), o se ituaiga faʻamaʻi o lo tatou atunuʻu ma e faʻatau faʻasolitulafono ai i se tulaga tele, ona o lona matagofie e pei o se "fagafao".

Manulele o le sili ona tele vaega o vertebrates i le fanua faʻasao, talu ai tele o ituaiga nonofo ai mo se taimi le tumau pe tumau foi. Faʻatasi ai ma le sili ona mataʻina o le papaʻe ibis (Eudocimus albus), le roseate spoonbill (Ajaia ajaja), le American stork (Mycteria americana), le chachalacas (Ortalis poliocephala), le woodpecker mumu mumu (Driocopus lineatus), le coa samasama trogon (Trogon citreolus) ma le cowboy guaco (Herpetotheres cachinnans), e taʻu ai ni nai. O se vaega foi e taua tele mo manulele femalagaaʻi, e taunuu i taumalulu uma mai vaega mamao o Mexico ma sisifo o le Iunaite Setete ma Kanata. I lenei vaitaimi, e mafai ona vaʻaia le tele o manulele i le togavao ma le tele o ituaiga vai i totonu o aloalo ma le Vaitafe o Cuitzmala, o loʻo i ai ma isi pato ma le papaʻe pelican (Pelecanus erythrorhynchos).

E tali tutusa ma le tulaga o korokotaila, o nisi ituaiga o papalagi ma papalagi na sulufaʻi i le fanua faasao, lea i isi vaega o le atunuʻu na puʻe faʻasolitulafono i se aofaʻiga tele e sapalai ai le manaʻoga o le atunuʻu ma faʻavaomalo mo "fagafao" masani. Faʻatasi ai ma na mea e mafai ona maua i Chamela-Cuixmala o le guayabero parrot (Amazona finschi), faʻamaʻi i Mekisiko, ma le sega samasama-ulu (Amazona oratrix), i se tulaga lamatia o le faʻaumatia i lo tatou atunuʻu. O le atolero parakeet (Aratinga canicularis) i le green parkake (Aratinga holochlora) ma le laʻititi i Mexico: o le "catarinita" parakeet (Forpus cyanopygius), e iʻu foʻi ma e lamatia ai le faʻamaʻimau.

I le iuga, e i ai ituaiga eseese o mammals pei o coatis poʻo badgers (Nasua nasua), lea e mafai ona vaʻaia i vaega tele i soʻo se taimi, faʻapea foi ma le collared peccary (Tayassu tajacu), o se ituaiga o vao puaa feoaʻi i le togavao i lafu, aemaise i le itiiti ifo vevela itula. O le iʻa sinasina-siʻusiʻu (Odocoileus virginianus), lautele faʻasauaina i isi itulagi o le atunuʻu, e tele i Chamela-Cuixmala ma mafai ona vaʻaia i soʻo se taimi o le aso.

O isi meaola e faasusu a latou pepe, ona o a latou masani po o ni mea seasea, e sili atu ona faigata ona maitauina; pei o le tulaga o le "tlacuachín" i le po (Marmosa canescens), o le aupito laʻititi o tamaʻi marsupial Mekisiko ma o loʻo afatia lo tatou atunuʻu; o le pygmy skunk (Spilogale pygmaea), e le gata i Mexico, o le aitu peʻa (Diclidurus albus), e seasea tupu i le tatou atunuʻu ma le jaguar (Panthera onca), o le lapoʻa tele aisa i Amerika, i se tulaga mataʻutia o le fanoga ona o le faʻaleagaina o le siosiomaga o loʻo nonofo ai ma pe aisea ua soʻona soona soona ola ai.

O le faitau aofaʻi o lenei faʻasao o se tasi lea o nai e mafai ona olaola i le talafatai o le Pasefika (i le taimi nei e naʻo tagata ma vaega toʻaitiiti o loʻo totoe i lona tulaga faʻavae) ma atonu naʻo le pau lava le mea e maua le puipuiga atoatoa.

Talaʻaga o le loto ma le faʻamaoni

O le vave talisapaia o le toʻatele o tagata i le vaomatua laʻau sa matua matitiva ma mo lenei mafuaʻaga ua manatu ai latou faigofie o se "mauga" e ono mafai ona aveʻesea, e faʻatosina ai faʻatoʻaga agavaivai poʻo lafumanu mo lafumanu i luga o nei fanua, lea e maua ai se faʻataʻitaʻiga ma le faʻamalieina gaioiga, aua e le pei o laʻau totino, latou e aofia ai laʻau e le fetuʻunaʻi i le ogaoga tulaga o loʻo tupu iinei. Mo lenei mafuaʻaga ma isi mafuaʻaga, ua vave faʻaumatia ai lenei siosiomaga.

O le iloa o lenei tulaga ma o le faʻasao o Mekisiko siosiomaga o se manaʻoga tele manaʻomia ia mautinoa lo tatou lava ola, le Fundación Ecológica de Cuixmala, A.C., talu mai lona amataga na faʻapitoa mo le faʻalauiloaina o le faʻasao o le Chamela-Cuixmala eria.

O le mea moni, o le galuega e leʻi faigofie aua, pei o le tele o isi itulagi o Mekisiko i le mea na i ai le taumafaiga e faʻatuina faʻasao faʻaleoleo, ua latou maua ai i le le malamalama o nisi o tagata o le lotoifale ma malosiʻaga tau tamaoaiga na i ai i lenei eria " i le vaʻaiga "mo se taimi umi, aemaise lava mo lona" atinaʻe "e ala i tele turisi mega-poloketi.

O le Chamela-Cuixmala faaleoleo ua avea ma faʻataʻitaʻiga o le faʻalapotopotoga ma le tumau mausali e mulimuli ai. Faatasi ai ma le auai o tagata e ona meatotino o fea o lo oi ai ma faatasi ai ma saofaga na aoina e le Ecological Foundation o Cuixmala, na mafai ai ona faʻatumauina le vaʻavaʻaia mataʻitu i le eria. O faitotoʻa i auala e ulufale ai i le tupe faaleoleo o loʻo i ai potu o leoleo e faʻatautaia 24 itula i le aso; I se faʻaopopoga, o leoleo e faia asiasiga i luga o solofanua poʻo loli i le taimi atoa o le faʻasao i aso uma, ma faʻalotovaivaia ai le ulufale atu o le au faomea na muamua sailia po o le puʻeina manu i lenei eria.

O suʻesuʻega na faia i le nofoaga faaleoleo o Chamela-Cuixmala ua faamautu ai le taua o le vaega o le eleele ma le manaoga e faalautele lona faasao, o lea e i ai fuafuaga i le lumanai e faalautele atu ona tapulaa ma taumafai e tuufaatasia ia, e ala i meaola o loʻo ola ai, i seisi fanua faʻaagaga. latalata: Manantlán. Ae paga lea, i lenei atunuʻu o le tamaoaiga tele, o loʻo matua leai lava se malamalamaʻaga i le taua o le faʻasao o meaola ma meaola faʻanatura, lea e mafua ai le faʻateleina le mou atu o le tele o lenei tamaoaiga. O le mafuaʻaga lena e pei o le Chamela-Cuixmala Biosphere Reserve e le mafai ona patipatia ma lagolagoina, faʻamoemoe o le a latou avea ma se faʻataʻitaʻiga e faʻaosofia ai le tauivi o tagata ma faʻalapotopotoga o loʻo naunau ia ausia le faʻasao o sui o vaega o le measina sili. natura Mekisiko.

Punavai: Le iloa Mekisiko Nu 241

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Threatened Chamela Cuixmala Natural Reserve (Mae 2024).