Tusi i Colonial Mexico

Pin
Send
Share
Send

O le fesili e uiga i le aganuu lolomiina i le kolone e tutusa ma le fesili pe faʻafefea Western papalagi na ati i totonu o le tatou atunuʻu.

O le tusi lolomi e le o se mea e faʻaaluina ai lana aoga i le faʻaaogaina faapitoa ma le faʻaaoga i lalo. O le tusi o se mea faʻapitoa i le tulaga o ia o le nofoa o tusitusiga, lea e faʻatagaina ai mafaufauga e toe gaosia i le toesea, e ala i le taimi ma le avanoa. I totonu o Europa lava ia, o le fausiaina o masini lolomi ituaiga lolomiina ua mafai ai ona faʻalauteleina i le maualuga avanoa e mafai ai ona faʻasalalauina mea na manatu i ai, e ala i tusitusiga faʻasalalau, ma tuʻuina atu i tu ma aga a Sisifo se tasi o ana masini sili ona malosi. Faatasi ai ma lenei mea fou, faaaoga i le Gutenberg's Tusi Paia i le va o le 1449 ma le 1556, o le gaosiaina o le lolomiga tusi na oo atu i le matua i le taimi e o faatasi ai ma le faalauteleina o Europa, fesoasoani ia te ia e toe faaolaola ma toe gaosia ai tu ma agaifanua a le Lalolagi Tuai i itulagi ma tulaga mamao ese i latou na mauaina e le Sipaniolo i laueleele o Amerika.

Toto lemu i matu

O le tatalaina o se auala i totonu o totonu o New Spain o se ata faʻamatalaina. O le Camino de la Plata na ofi atu i teritori o New Spain ma itulagi i matu, e toetoe lava o taimi uma e iloga ai mai le tasi malo o maina i le isi, i le ogatotonu o le tele o vaega e le o nonofo ai tagata, i lalo o le taufaamataʻu faifai pea o vaega ita, sili atu le gaoia ma mumusu e le Sipaniolo auai nai lo lona itu i saute congeners. O le au manumalo na latou tauaveina foi la latou gagana, o a latou tulaga taua, o a latou auala e mafaufau ai i mea ofoofogia o loʻo i totonu o se lotu, ma i se tulaga aoao o se mafaufauga e matua ese lava mai le gagana a le atunuʻu na latou fetaiaʻi. I se faiga e leʻi suʻesuʻeina, ma le malamalama lelei i ai, o faʻamaumauga tusitusia e fesoasoani ia matou e faʻamaonia ai o le tusi lolomi na o faʻatasi ma papalagi i lo latou sao lemu atu i matu. Ma pei o elemeni faʻaleagaga ma mea uma na o mai ma latou, na oʻo mai i nei itumalo e le Royal Path of Tierra Adentro.

E tatau ona fai mai o tusi e le tau faʻatali mo le faʻatulagaga o le auala e aliali mai ai i le eria, ae na latou taunuʻu mai ma le muamua vaʻaiga, o ni uo le maalofia o le muaʻi Sipaniolo. Ua lauiloa o Nuño de Guzmán, le na manumalo ia New Galicia, na ia aveina ma ia le tele o le sefulu tausaga o Tito Livio, masalo o le faaliliuga Sipaniolo na lolomiina i Zaragoza i le 1520. O mataupu e pei o Francisco Bueno, o le na maliu i le auala mai Chiametla i Compostela i le 1574, faʻataʻitaʻi le auala, mai le sili ona lauiloa manumalo i le sili atu filiga o faioloa, latou faʻaauau pea ona fesoʻotaʻi ma a latou malo i lena taimi maotua itulagi, e ala i le kamupani o tusi. Na ave e Bueno ana meatotino ni tusi se tolu o le faʻaleagaga: O le Art of Serving God, o le Christian Doctrine ma le Vita Expide o Fray Luis de Granada.

O mea uma e foliga mai e faʻaalia ai mo se taimi umi, o le faitauga ma le umiaina o le tusi i lenei eria sa tele lava o se faʻataʻitaʻiga a tagata taʻitoʻatasi e tupuga mai Europa pe o latou tupuʻaga. I le afa lona lua o le seneturi lona 16, o tagata tagatānuu i matu o le ogatotonu o itulagi na faʻaauau pea ona naʻo le faʻataʻitaʻiina o lenei mea mai fafo, e ui lava na latou fiafia i ona ata.

O lea na faʻaalia e se pepa suʻesuʻe mai le 1561, ma o se faʻailoga foi lea o le tele o faʻasalalauga o tusi i le amataga o le aso. I le mauaina ai o le faʻatonuga mai Guadalajara e asiasi i le Real de Minas de Zacatecas, ina ia maua ai galuega faʻasaina, na maua ai e le sui sui o Bachiller Rivas i totonu o "Spaniards ma isi tagata o nei maina" le tele o tusi faʻasa e faʻatumuina taga e tolu o latou, lea e faʻaalia ai o le lolomiina mataupu e leʻo lava le lava. O le teuina i le sacristy o le ekalesia e ave ai i latou i Guadalajara, o le sacristan Antón -o Purépecha na amata mai i le kamupani a lona uso ma le isi ana uo Initia, na tatalaina nei afifi ma amata ona faasalalauina a latou mataupu i isi Initia. O le faʻasino e faʻasese ona e mafai ai ona tatou taliaina ai le fiafia o tagata i tusi e aunoa ma le toe finau. Ae o Anton ma isi Initia na fesiligia na tautino mai latou te le iloa faitau, ma na taʻutino e le sakristan na ia aveina tusi e vaʻai ai i ata o loʻo iai.

O le manaʻo tele i mea faitau e mateia i nisi tulaga na faʻamalieina e auala eseese. O le tele o taimi, o tusi na aveina o ni ona lava aafiaga, o lona uiga, o le e ana e aumai ia ma ia mai isi itulagi o se vaega o ana ato. Ae o isi taimi na siitia ai latou o se vaega o fefaʻatauaiga faapisinisi na amata mai i Veracruz, lea o asiasiga taʻitasi o tusi na asiasia ma le totoa e le au ofisa o le Suʻesuʻeina, aemaise lava mai le 1571, ina ua faatuina le Ofisa Paia i Initia. e taofi ai le pepesi o manatu Porotesano. Mulimuli ane - toeititi lava a uma ona tu i le Aai o Mekisiko - o le lolomiina mea na oʻo mai i le va o le faʻatonuina o se tagata faʻatau tusi. O le vaega mulimuli o le a auina atu i latou i le pati fiafia, ave i latou i se avetaavale miula na aveina tusi i matu i tua o le falata, i ni laupapa malulu na ufiufi i paʻu e puipuia ai le leaga o le tau ma lamatiaga i luga o le auala mai le faʻaleagaina o ia ituaiga oloa. O tusi uma o loʻo i ai i le itu i matu na taunuʻu atu i itu i matu o nisi o nei auala, ma o lo latou i ai i vaega e ufiufi e le auala e mafai ona faʻamaonia mai le afa lona lua o le seneturi lona 16 i Zacatecas, ma mai le lona 17 senituri i nofoaga pei o Durango. , Parral ma New Mexico. Faʻaaoga ma o nisi taimi e fou, o tusi na aofia ai le mamao mai le latou o ese mai fale lolomi a Europa, poʻo le mea sili mai ia na faʻatuina i Mexico City. O lenei tulaga na tumau pea seia oʻo i le lona tolu sefulu tausaga o le seneturi lona 19, ina ua taunuʻu mai nisi o lolomitusi lolomi i nei vaega i le taimi pe ina ua maeʻa le tutoʻatasi tauiviga.

O le itu tau pisinisi

O le tusiaina o le itu tau pisinisi o le faasalalauina o tusi, e ui i lea, o se mea faigata ona o le mea moni e faapea o tusi e le totogia le alcabala lafoga, o lea o a latou auala na le maua ai aloaia faamaumauga. Ole tele o pemita e feaveaʻi ai tusi i vaega e eli ai le eleele o loʻo iai i fale teuoloa e fesoʻotaʻi ma le afa lona lua o le seneturi lona 18, ina ua faʻamalosia le mataala i le tufatufaina o mea lolomi e puipuia ai le sosolo o manatu o le Enlightenment. O le mea moni, o molimau e fesoʻotaʻi ma le tuʻuina atu o meatotino ua maliliu - molimau - ma le faʻatonutonuga o loʻo manaʻo e faʻamautu e ala i le mataʻituina o le faʻasalalauina o mea lolomi, o gaioiga ia e masani ona faʻailoa mai ia matou, o le a le ituaiga o tusitusiga na faʻasalalau ile Camino de La Plata i itulagi e fesoʻotaʻi.

I faʻaupuga numera, o faʻaputuga sili ona tele na iai i taimi o pulega faʻakolone o mea ia na faʻaputuputu i fono a Franciscan ma Jesuit. O le Zacatecas College of Propaganda Fide, mo se faʻataʻitaʻiga, sili atu ma le 10,000 tusi na maua ai. Mo lona vaega, o le faletusi o le Jesuits o Chihuahua, na inventoried i le 1769, na sili atu nai lo 370 ulutala - lea i nisi tulaga na aofia ai le tele o voluma-, le faitauina ia na vavaeʻeseina ona latou na faasaina galuega pe ona ua latou matua leaga. . O le faletusi a Celaya e 986 ana galuega, ae o le tusi a San Luis de la Paz na oʻo atu i le 515 galuega. I le toega o le faletusi o le Jesuit College o Parras, i le 1793 sili atu 400. O nei aoina tele i le tele aoga mo le faʻamaloloina o agaga ma le lotu lotu faʻagaioia e le au failotu. O le mea lea, o missals, breviaries, antiphonaries, bibles ma lauga repertoires na manaʻomia i totonu o nei faletusi. O le lolomiina mataupu na aoga foi ausilali i le faafaileleina o faigalotu i totonu o le au lotu i le tulaga o novenas ma olaga o le au paia. I lenei tulaga, o le tusi o se fesoasoani le suia ma o se taʻiala aoga tele e mulimuli ai i tuʻufaʻatasi ma taʻitoʻatasi faiga a le lotu Kerisiano (tele, tatalo) i le tuʻu eseʻeseina o nei itulagi.

Ae o le natura o le galuega faamisionare na manaʻomia foi le tele o le poto faalelalolagi. Lenei faʻamatalaina le i ai i totonu o nei faletusi o lomifefiloi ma ausilali kalama i le malamalama o autochthonous gagana; o tusi e uiga i fetu, vailaʻau, taotoga ma vailaʻau na i le faletusi o le Colegio de Propaganda Fide de Guadalupe; poʻo le kopi o le tusi De Re Metallica na tusia e Jorge Agrícola - o le sili ona aloaʻia i luga o le maina ma metallurgy o taimi - lea sa i ai i totonu o tusi o le Jesuits o le Convent o Zacatecas. O faʻailoga afi na faia i le pito o tusi, ma na iloa ai le latou meatotino ma puipuia ai le gaoi, na faʻaalia ai, o tusi na taunuʻu atu i fale monike e le gata i le faʻatau, o se vaega o le faʻaeega na foaʻi e le Tupu. Mo se faʻataʻitaʻiga, i misiona a Franciscan, ae o taimi, pe a auina atu i isi monasteries, e ave ai e le au failotu voluma mai isi faletusi ma latou e fesoasoani i mea latou manaʻoga ma manaʻoga faale-agaga. O tusitusiga i luga o itulau o tusi o loʻo aʻoaʻoina ai foi i tatou, ona o le tagata lava ia e ana le lotu, e tele tusi na avea ma lotu i le taimi na maliliu ai e ana.

Gaoioiga aʻoaʻoga

O galuega faʻaleaʻoaʻoga na tuʻuina i ai e le au failotu, aemaise lava le au Jesuits, latou te faʻamatalaina le natura o le tele o ulutala na aliali mai i faletusi masani. O se vaega lelei o nei tusi o voluma e uiga i mataupu faʻalelotu, faʻamatalaga a le au suʻesuʻe i tusitusiga a le Tusi Paʻia, o suʻesuʻega ma faʻamatalaga e uiga i le filosofia a Aristotle, ma tusi e faʻataʻitaʻi ai, o le ituaiga o malamalamaaga sa i ai i lena vaitaimi na avea ma tu ma aga masani o le aʻoaʻoina o aganuu ma le tusitusi. o nei faiaoga na leoleoina. O le mea moni o le tele o nei tusitusiga na i le Latina, 'ma le uʻumiʻoga toleniga manaʻomia e poto sikola aʻoaʻoga, aʻoaʻoga, ma filosofia, faia lenei o se agaifanua matua faʻatapulaʻaina na faigofie ona feoti i le taimi na mouʻesea ai faʻalapotopotoga. le mea na tupu ai. Faʻatasi ai ma faʻatonuga faʻalelotu ua leai se aoga, o se vaega lelei o faletusi o le nofoaga o taupousa na afaina ai le gaoi poʻo le tuulafoaʻi, o lea ua naʻo nai tagata na totoe, ma o vaega ia i se auala faʻamavae.

E ui lava o faʻamanuiaga sili ona taʻutaʻua na tu i monasteries sili ona taua, matou te iloa na ave e le au failotu le aofaʻi tele o tusi e oʻo lava i misiona pito sili ona mamao. I le 1767, ina ua faʻateʻaina le faʻateʻaina o le Sosaiete a Iesu, o tusi o loʻo iai i misiona e iva i le Sierra Tarahumara, e tusa ma le 1,106 le aofaʻi o tusi. O le misiona a San Borja, o le tasi lea e tele ana tusi, e 71 ana tusi, ma le Temotzachic, o le sili ona tele, e 222.

Le aulotu

Afai o le faʻaaogaina o tusi sa masani ona masani ai lotu, o le faʻaaogaina e tagata le masani ai na tuʻuina atu i le tusi lolomi e sili atu ona faʻaalia, aua o le faʻauigaina na latou faia o mea na latou faitauina o se faʻatonutonuina mulimuli ane iʻuga nai lo le ausiaina e i latou na pasi i aʻoga. O le umiaina o tusi e lenei faitau aofai o tagata e toetoe lava o taimi uma e maua ai faʻafetai i pepa molimau, lea o loʻo faʻaalia ai foi leisi metotia o le faasalalauina o tusi. Afai o i ai se ua maliu sa i ai ana tusi a o soifua i latou, o nei sa iloilo totoʻa ma faʻatau tuʻi faʻataʻavale ma isi o latou fanua. I lenei auala na suia ai e tagata tusi, ma i nisi taimi na latou faʻaauau ai la latou auala i matu ma matu atu.

O lisi e faʻapipiʻi i uili e le masani ona lautele. O nisi taimi e na o le lua pe tolu tusi, e ui lava i isi taimi e oʻo atu le numera i le luasefulu, aemaise i le tulaga o i latou o latou tamaoaiga o loʻo faʻavae i luga o le malamalama faitau. O se mataupu tulaga ese o le Diego de Peñalosa, kovana o Santa Fe de Nuevo México i le va o 1661-1664. E tusa ma le 51 ana tusi i le 1669, ina ua faoa ana meatotino. O lisi sili ona lautele o loʻo maua tonu i totonu o tupu tupuaga, fomaʻi ma tagata faʻatulafonoina tomai. Ae i fafo atu o tusitusiga na lagolagoina se galuega faʻapitoa, o tusi e saoloto ona filifilia o le sili ona manaia suiga. E le tatau foi ona faʻasesēina se tamaʻi lisi, aua, pei ona tatou vaʻaia, o nai voluma na i ai na atili ai ona oʻoi le taimi na faitau ai faʻatasi, ma o lenei aafiaga na faʻalauteleina e ala i le nonogatupe ma le masani masani na faʻaosoina e siʻo ai latou. .

E ui lava o le faitauina e maua ai faʻafiafiaga, e le tatau ona manatu o le faʻalavelave na o le pau lea o le iʻuga o lenei faʻatinoga. O le mea lea, i le tulaga o Nuño de Guzmán, e tatau ona manatuaina o le sefulu tausaga o Tito Livio o se tala faʻateleina ma matagofie, lea na maua ai e le Renaissance Europe se manatu e le gata i le faʻafefea ona fausiaina o le militeli ma le malo o Anamua Roma, ae o lona silisili ese. Livy, laveaʻi i Sisifo e Petrarch, o se tasi o faitauga e fiafia i ai Machiavelli, musuia lona mafaufau loloto i le natura o malosiʻaga faaupufai. E leʻo tuʻumamaina lana tala o faʻasologa o faigamalaga, e pei o le tala a Hanipale e ala i atumauga Alps, e tutusa lava ma se faʻavae o musumusuga mo se tagata manumalo i Initia. E mafai ona tatou manatuaina iinei o le igoa o Kalefonia ma le au sailiiliga i le itu i matu e suʻe ai El Dorado o ni mafuaaga foi na maua mai i se tusi: o le vaega lona lua o Amadís de Gaula, tusia e García Rodríguez de Montalvo. E tele avanoa e manaʻomia e faʻamatala ai nuances ma toe iloilo ai uiga eseʻese na faia e lenei pasese, le tusi. O nei laina naʻo le naunau e faʻailoa le tagata faitau i le lalolagi moni ma mafaufauga o le tusi ma le faitauga na fausia i le mea ua taʻua o le New Spain.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Spanish Colonial u0026 Mexican Period Life in Tucson (Mae 2024).