José Reyes Meza poʻo le tomai o le kuka

Pin
Send
Share
Send

José Reyes Meza na fanau i Tampico, Tamaulipas, i le 1924, valusefulu tausaga talu ai, e ui lava e taʻu le mea moni ua oʻo ia te ia taimi.

O le faʻaeeina i le tele o le le mautonu faʻalemafaufau ma se agavaʻa sili e faʻamalieina ai le olaga, o ona foliga mai o se matua talavou, ma o lenei e aliali mai i ana gaioiga uma.

O se tamaloa faʻauo ma faigofie, o lana talanoaga e faʻatumuina i tausuaga ma tala malie i luga o mataupu ia o se vaega o lona lava atulaulau: fusuʻaga, kuka ma vali (o seisi auala o kuka).

O lona natura fiailoa ma mafaufau loloto na mafua ai ona ia alu atu i matata eseese o le palasitika faatufugaga: o le talitonuga o le tusiaina o ata, valivali o ata vali, ata tusi ma ata faʻafiafiaga, o loʻo tu matilatila ia latou uma.

Pei o le tele o isi aʻoga itumalo, na faamalosia o ia e faimalaga atu i le Aai o Mekisiko e faaauau ana aʻoga, ma i le 18 o ona tausaga na ulufale ai i le National Institute of Anthropology and History, lea na ia mauaina ai atavali ma fale faafiafia. I le kamupani a isi tamaiti aʻoga na ia faʻatuina le Autonomous Student Theatre ma amata ona atiaʻe se malosi gaioiga gaioiga. I le 24 o ona tausaga, sa ia lesitala ai i le National School of Plastic Arts, lea na ia mauaina ai faʻatonuga faʻaleaʻoaʻoga mai ia Francisco Goytia, Francisco de la Torre ma Luis Sahagún.

Reyes Meza galue le faʻavaivai ma femalagaaʻi i le umi ma le lautele o le tatou atunuʻu, a le o se seti tisaini poʻo se muralist, o loʻo faʻatinoina tofiga mo setete malo ma tumaoti tagata faʻatau. I le avea ai o se seti tisaini i le National Institute of Fine Arts, UNAM, Social Security, le Classical Theatre ma le Sipaniolo Theatre o Mekisiko, musika mekasini ma cabaret, lana gaioiga aofia ai sili atu i le 25 tausaga.

O Reyes Meza na faia ni atavali i Los Angeles, i le Iunivesite o Tamaulipas, i le National Museum of History, i le Public Property Registry, i le Raudales de Malpaso Dam i Chiapas, i le Casino de la Selva i Cuernavaca ma le anoanoaʻi. i totonu o ekalesia i totonu o le atu Republic. Sa avea o ia ma totino sui o le tele palasitika arts sosaiete ma sa ia mauaina faʻailoga ma faʻailoga mai iunivesite ma ofisa aloaia. I le taimi nei o lana galuega o se vaega o le tele o faʻapitoa potopotoga, faʻapea foʻi ma fale mataaga i Mexico ma le Iunaite Setete.

José Reyes Meza ua avea "Mexico ma le Mekisiko" lona popolega sili ona taua, ma o lenei na atagia mai i lana galuega faʻapitoa. O ana fatuga ma ana pulumu na maua ai le faʻaneʻeneʻega o le au faitio faʻapitoa faʻapitoa ma lana faʻasologa o povi poʻa ma o latou ola (natura ola, pei ona masani ona ia fai mai ai) e iloga, lea na te tuʻufaʻatasia ai lanu, malamalama, manogi ma masani ai elemeni o o tatou laueleele. Ae tuu le faiaoga e taʻu mai ia i matou se mea e uiga i lona olaga:

O LAʻU GALUEGA E TOLU AUA O SE TASI: ATA

Tolu galuega na fananau mai ma aʻu: tagata vali, povi ma kuka; atavali muamua na avea ma taunuʻuga mo le olaga. O le fusuaga o loʻu tamaititi ma le taʻaloga a le talavou, e leai lava se isi mea e ese ai nai lo le faʻamalieina o loʻu tulaga lua. Mai le 1942 i le 1957 sa ou faia se malaga i le atoa o le Mexico Republic e saili ai le avanoa e auai i groping, capeas ma taulaga faʻatautaia; I na fetaiaʻiga na ou mauaina ai le loloto vaega o lena uiga ese Tauric fatu, lea, auai i se faʻamaoni-lotu-faʻalelotu tuʻufaʻatasi syncretism, na fesoasoani i le fiafia o faʻafiafiaga matua uiga ese o tagata o Mekisiko: faʻaleleia malae taʻalo ma tamaʻi sikuea teuteuina i pale o aliʻi mai Saina, lea e mafai ona e manava ai le manogi o le fale o manu ma pulque. O le faʻaili a le taulaga, faʻatasi ai ma isi vaivai ma isi mea e ofo ai e aunoa ma se fati, faʻalauiloa pasodobles ma faʻafiafiaina le pulu povi, ua ou misia lava!

O le 1935 ma na maua laʻu galuega muamua i Tampico ina ua sefulu ma le tasi oʻu tausaga: o se tama i le umukuka i le faleʻaiga o le kamupani suauʻu Peretania o El águila, lea ua avea nei ma PEMEX. Sa ou fiafia o se tagata aʻoga aperenitisi kuka, aua sa ou usitaia loʻu lagona faʻafailelega lona tolu. O iina na ou mauaina ai le amataga o mea uma, le fiafia o le ola ai e ala i le sili atu o le faʻataulaitu o le umukuka; o loʻo ia te ia se mea poʻo se tele o mea faʻamaumau, e fesoʻotaʻi ma se gaioiga taua a le tamaloa na amata mai i le amataga ma le Upu, aua i le veape o upu ma i upu le fua, ma i le fua le gaioiga o le foafoaina - umukuka o e ala i le ma afi - faʻatinoina, pei o, mea manogi, manogi, lanu ma ituaiga o mea na foafoaina e le Atua ma ola ai i le lalolagi, i le vai ma le ea. O se poto masani na faʻavaeina ai faʻavae mo aʻu e faʻataunuʻuina lava olaga, e le o le ola ae o loʻo ola pea, i le filemu tumau lea o le matagofie o le ola faʻaalia e faʻavavau. O le olaga na faʻaalia o se gaioiga e kukaina e fafaga ai le tino, ma i se gaioiga faʻavelaina kuka e feaveaʻi e fafaga le agaga.

O aʻu galuega e tolu sa faʻatauaina i le tasi: ata vali; Ia, o le autu o povi na toe taʻua i laʻu ata ata ma kuka na aumaia ia te aʻu ma faaauau pea ona aumaia ia te aʻu le fiafia i le faia ma fiafia i ai. O laʻu mural ma le vaaiga o ata ua uma vela.

Punavai: Aeroméxico Tips Nu. 30 Tamaulipas / Spring Spring

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Platícame una obra: Eugenio Landesio. El Valle de México desde el cerro del Tenayo. (Mae 2024).