Angelic Puebla

Pin
Send
Share
Send

O le taulaga o Puebla, e taʻutaʻua i ona mole, o ona mea suamalie, o lana Talavera, o lona Señor de las Maravillas, ma lona nofoaga faʻasolopito matagofie, e iai lona talaʻaga tulaga ese.

O Aperila 16, 1531, onomastic aso o le na faavaeina, Fray Toribio de Benavente Motolinía, amataina le faataʻitaʻiga o le "faia o se taulaga" o Spaniards, o se nofoaga faapitoa mo i latou oe leai ni fefaatauaiga po o ni polofiti na feoai i New Spain suia tulafono, vevesi le o le natura ma aumaia se faʻataʻitaʻiga leaga. Na manatu le Franciscans o lenei auala latou te mauaʻa ai, o le alofa o le laueleele o le a ala mai ia i latou ma o le a latou tuutoina i latou lava i le galue faʻataʻitaʻiina metotia ma auala o Sepania.

Lagolagoina e Queen Isabel o Potukale, latou saili mo "le sili ona talafeagai nofoaga iina", mauaina i totonu o anamua o Tlaxcallan ma Cholollan, i luga o le auvai o le vaitafe na vave papatisoina o San Francisco. O le "Puebla", i le talosaga a le au failotu seraphic, na tuuina atu i le lagolago a agelu paia, ma amata ona nofoia i le i ai o le 33 Spaniards ma se fafine ua oti a latou tane, faapea foi ma le tagatanuu talimalo aumaia mai lata ane taulaga e fesoasoani i le tuaoi i le fausiaina.

Siitia i ni nai masina mulimuli ane i le isi itu o le vaitafe, fausiaina ma fua fanua na faatofuina i le agaga o le Renaissance auai i lana fuafuaga mulimuli, o le mea lea o le grill foliga ma auala saʻo atoatoa auala mai sasaʻe i sisifo ma matu i saute, ma sina teʻa i le sisifo e aloese ai mai le malulu o le mauga mu o La Malinche; o auala uma e 14 iata lautele le lautele, maua ai le taulaga se le mafaatusalia laufanua vaʻaiga. O le masani ai o le laueleele faʻatagaina le vai timu e tafe i totonu o le vaitafe, aunoa ma mafua ai lologa. O tagata fou nonofo na faʻatagaina se lafoga tuʻusaunoa mo le tolusefulu tausaga pe a fai latou te faʻatuina alamanuia i "Puebla," lea na faʻafeiloaʻia ma le fiafia ma fesoasoani i le faʻateleina o le faitau aofaʻi.

O le muamua vae fafagaina puaa na aumai mai Sepania, faasolosolo maliega fausia o se emporium o derivative oloa: o le muamua hams, chorizos ma isi sosisi o New Spain e mai Puebla, ma o ona tagata na mauaina le igoa tauvalaau o: "Poblanos chicharroneros", aua o latou chicharrones na o latou lava na "faititili" i le malo; Na faʻaaoga foi e fai mai ai: "e fa mea e 'ai e le poblano: puaa, puaa, puaa ma puaa.

E leʻi umi ae faʻapea, o manogi fasimoli, "manogi", na oʻo iai le taʻutaʻua i le atunuʻu atoa, e pei ona iai tioata tioata, faʻatasi ai ma faʻatoʻaga na sili mamao atu nai lo manaʻoga o le itulagi, o loʻo faʻatau atu ai fatu, tele o saito ma sana, i isi vaega mamao. O faleaʻoaʻoga poʻo ipu omea na faia i keramika na "faʻasese" i le Talavera i Toledo, ma maua ai le avanoa i se nofoaga taua.

I le tele o mea faʻamalosia ma manaʻoga, "La Puebla de Españoles" na faʻatumuina i maota tetele o le quarry, e le mafaitaulia fale mautotogi ma, o le mea moni, malumalu, amata i le falesa, talu mai le episkopal vaʻai na siitia iinei i le 1539. O lona ofutau O auupega na tuuina atu ia te ia i le 1538 e le emepera o Don Carlos, lea na tusia ai e le tupu taʻutaʻua le tala faapea "Na auina mai e le Atua ana agelu e leoleo oe i ou ala uma."

O mea uma na lagolagoina tau tamaoaiga na faaliliuina i le tamaoaiga, faaalia i le taulaga lava ia; o malumalu na amata ona ufiufi o latou fale ma 'olo i maʻa polychrome na faʻalauiloa ai le au paʻia: uli ma papaʻe i Soledad, samasama ma lanumeamata i San José; lanu moana ma papaʻe i le Immaculate Conception; papaʻe ma lanumeamata i Santa Clara. O tagata fai uʻamea sa lele i luga o poletito, uʻamea, vaitau o le tau ma pa uʻamea, ma o tagata maʻa na latou faʻamamaina a latou foafoaga e faʻatulaga ai faitotoʻa ma faʻamalama, feʻaveaʻiga o tulimanu, koluse faʻafuaseʻi, ma faitotoʻa tetele. O Initia na omai e fesoasoani i tuaoi muamua na umi na latou usitaʻia le manaʻoga ma le soona faʻaalu na latou nonofo ai e faʻavavau.

O tolauapiga masani a Cholula, Huejotzingo, Calpan, Tlaxcala ma Amozoc, na faasolosolo lava ina avea ma tuaoi taua mo le tamaoaiga o le taulaga. O le maoaʻe o Puebla na aumaia ai le sili sili ona lelei o atavali ma faʻatagata, na mauaina i lenei eria le tupe ma le avanoa e toe fausia ai a latou musumusuga, teuteuina puipui o malumalu ma nofoaga e nonofo ai.

Sa iloga Epikopo Puebla. O se faʻataʻitaʻiga sili ona taua o le Don Juan de Palaorta y Mendoza, o le, aapa atu i le suafa sui, peresetene o le Audiencia ma le akiepikopō o Mekisiko, na fiafia e faaauau pea ona avea ma epikopo o Puebla, lea na ia faamaeaina ai foi le falesa, faavaeina tele kolisi o aoga maualuga ma na faataatiaina le faavae mo le faletusi maoaʻe o loʻo tauaveina lona igoa.

O le taua ma le faʻalauteleina o le itumalo o Puebla de los Ángeles vaʻaia mai le sami i le sami, i se auala na taunuu ai le Nao de Saina i Acapulco, utaina le muleteers i latou nofoaafi ma le taua oloa e ui ai i le tupu auala i Puebla, lea na tufatufaina, a le o le laumua, poʻo le saʻo i Veracruz, e lafo atu i Sepania, o mea taua sili ona taua o loʻo totoe i le taulaga ma e oʻo lava i pologa, pei o Catarina de San Juan: o le Saina Poblana, o le sa i ai le malosiʻaga masani ma maliu " i le manogi o le paia ”i le faaiuga o le seneturi lona 17.

Na muamua atu ia te ia i le paia e le lotomaualalo o Franciscan Sebastián de Aparicio, o ia na muamua fausiaina auala ma auala tele, ma le tuafafine suamalie o María de Jesús, le "Lirio de Puebla", e aunoa ma le faagaloina o le laufali Juan Bautista de Jesús, lea na aveʻesea mai ai o ia. le ata taʻutaʻua o le Our Lady of Defense, lea e pulefaamalumalu i le fata faitaulaga o tupu.

O La Puebla de los Ángeles sa fai foi ma nofoa o tala faʻasolopito ma mea na tutupu, mai le au failotu na omai i filifili e tatalo mo ni palota, ia La Llorona ma El Nahual; faʻalavelave e pei o le tusisolo o Gutierre de Cetina, o le tasi ma le "Maʻemaʻe, filemu mata ...", manua tuʻimomomoina ina ua taʻitaʻia se serenade; poʻo tala faʻatusa a Martín Garatuza; e aunoa ma le faagaloina le Iutaia Diego de Alvarado o le na maua na sasaina se nifo o Keriso, i le tauimasui mo sauaga a lana au-lotu, po o le taufaasese Don Antonio de Benavides, o se tagata asiasi pepelo o lona ulu na faaalialia i le faapaologa o le Kamupani.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Cultivo de HONGOS SETAS. Preparación de varios platillos con este tipo de hongos, Mole y Brochetas (Mae 2024).