O le alatele na miti i ai Matías Romero

Pin
Send
Share
Send

100 tausaga talu ona maeʻa ona faʻatonuina, o le laina nofoaafi Mekisiko-Oaxaca o le nofoaafi tuai i Mekisiko o loʻo faʻaauau pea ona tuʻuina atu i le tagata se tautua maoaʻe ma faʻateʻia ai i matou i le mea sa sili ona lelei i le taimi nei: o le sopoʻia o atumauga maualuluga o Mixteca.

I le Vértiz Narvarte ma Del Valle pitonuʻu i le Aai o Mekisiko, o le auala e faʻaigoa ia Matías Romero. Sili pe itiiti ifo afa o auala auala i le va o Salina ma Cruz ma Coatzacoalcos e i ai le taulaga o Oaxacan e taʻua foi lena.

I Ciudad Satélite o le municipal nomenclature faamamaluina o ia i le tutusa auala. Ma o se inisitituti mo faʻavaomalo suʻesuʻega ma suʻesuʻega a le Matagaluega o le Va i Fafo, o loʻo mitamita faʻamau le igoa tutusa. O ai le tagata na tatau i na ituaiga aloaʻia? O le a le faiā sa ia ma le auala faʻataʻavaleina Puebla-Oaxaca na amata fausia i le seneturi talu ai?

O SE FESOASOANI FAIGOFIE MA LE LELEI

E toʻatele e manatuaina Matías Romero o se sui faʻalelotu e lata i le faavavau o Mekisiko i Uosigitone, lea na nofo ai mo le 20 tausaga. O iina na ia puipuia ai aia a le atunuu i le taimi o faigamalo a peresitene e toatolu: Benito Juárez, Manuel González ma Porfirio Díaz. O ia o se uo o le muamua ma le lona tolu, faapea foi ma General Ulises S. Grant, o se fitafita i le Taua Faalemalo ma mulimuli ane avea ma Peresitene o le Iunaite Setete. Romero sa fai foi ma failautusi o le Matagaluega o Tupe i le tele o taimi, o se faalauiloaina o galuega tau faatoaga i sautesasae o Mekisiko ma o se naunautaiga na faalauiloa le fausiaina o auala e ala i pisinisi mai fafo. Mo le sili atu i le 40 tausaga sa i ai i le tautua lautele. Na maliu o ia i Niu Ioka i le 1898, i le 61 o ona tausaga, ae tuua ai se galuega taua na tusia i mataupu tau le malo, tamaoaiga ma pisinisi.

Masalo toʻaitiiti tagata latou te iloa o Matías Romero o se le femalagaai femalagaaʻi. I taimi na femalagaaʻi solo ai le lototoa i le faimalaga 818729, talu ai e toetoe lava a leai ni auala, faletalimalo poʻo ni taʻavale manaia i le tele o le atunuʻu, o lenei tagata e tele ona foliga na tuʻua le Aai o Mekisiko ae taunuʻu i Quetzaltenango, i Kuatemala. E tusa ma le 6 masina na alu ai o ia. I luga o vae, i le nofoaafi, i luga o solofanua, i le miula ma i luga o le vaa, na ia malaga sili atu nai lo 6,300 km. Na alu o ia mai Mekisiko i Puebla i nofoaafi. Na ia mulimuli ia Veracruz i le nofoaafi ma luga o solofanua. O iina sa iai i San Cristóbal, Palenque, Tuxtla, Tonalá ma Tapachula. Ona ia alu lea i Gyatenakam lea na ia faia ai feutanaiga ma le taitai o lena atunuu. Rufino Barrios. Na toe foʻi ane i le Aai o Mekisiko ina ua uma ona vaʻaia faʻatoʻaga ma pisinisi: o le galueaina o le kofe ma le faʻaogaina o fafie ma paʻu. Ia Mati 1873, na ia toe foi ai i Kuatemala, i le taimi nei i le laumua, lea sa masani ona feiloai ai ma Peresitene García Granados i le ono masina na ia nofo ai i lena taulaga.

E pei ona tusia e lana tusitala, o Romero na aʻe i luga o mauga, sopoia taufusi ma vanu ma ui atu i "laueleele vevela ma le susu o Veracruz, Campeche, ma Yucatán i le vaitaimi o le tau vevela o le taumafanafana ... Na ia taunuu i le mea na o tagata muamua na manumalo na oʻo i seneturi talu ai."

E le o lana malaga muamua lea. I le tausaga o 18, ia Oketopa 1855, na ia uia ai le auala tuai mai Oaxaca i Tehuacan, faatasi ai mo le tele o seneturi taga na aveina le autu Oaxacan oloa auina atu i fafo na siitia: le grana poʻo le cochineal, o se vali taua na sili ona manaʻomia e o papalagi. O loʻo iai pea ile tausaga lea na tuʻua ai e le tauleʻaleʻa o Matías lona nuʻu e faʻavavau, 647 125 pauna mūmū na faʻatau atu i fafo, e oʻo atu ile 556 afe peso.

Na taunuu i le Aai o Mekisiko, ina ua maeʻa ona nofo i Tehuacan, i luga o le vaʻaiga a Don Anselmo Zurutuza, o le fai pisinisi lea na tuʻuina le laumua o le Republic i fesootaiga ma Puebla ma Veracruz ma le tele o taulaga i totonu. .

I lena taimi, stagecoach o se faʻailoga o aso nei. O lenei taʻavale na suia lelei lava pamu pamu, "mamafa ma telegese pei o faʻamasinoga suʻesuʻega," e tusa ai ma Ignacio Manuel Altamirano.

Faʻatekonolosi mea fou na faia ai se faʻafiafiaina faapitoa mo Matías Romero.E leʻi umi ae maua o ia e le isi faʻailoga o le alualu i luma: o nofoaafi. O le mea lea, e leʻi leva ona taunuʻu i le Aai o Mekisiko, na ia iloa ai le alualu i luma o galuega o nofoaafi ua fausia i Villa de Guadalupe.

Ma ia Aukuso 1857 na ia vaai ai mo le taimi muamua i luga o se taavale afi: o le Guadalupe (ituaiga 4-4-0), fausia e Baldwin i Filatelefia i le 1855, ma na tulia i ni vaega mai Veracruz i le 2,240 mita o le totonugalemu Altiplano. i fata faʻataʻavale toso e miula. E leʻi leva, ae faia lana malaga muamua mai le Jardin de Santiago i Tlatelolco i le Villa i le 4.5 kilomita. O se vaega lelei o le auala e tutusa ma le auala na faapipiiina i le Calzada de los Misterios, lea na faaaoga foi mo le faasalalauina o taavale solofanua, tagata tietie solofanua ma tagata savavali.

O taimi vevesi na feagai ma le atunuʻu na faʻamalosia ai loa Matías Romero e fai isi malaga. Na amata le Taua o le Toefuataʻiga, ma mulimuli ai i le malo faaletulafono i lana malaga matautia. O le mea lea, sa i ai i Guanajuato ia Fepuari 1858. O le masina na sosoʻo ai, ua maeʻa i Guadalajara, na aveina ai o ia i le falepuipui e fitafita taufaʻafefe na latalata i le fanaina o Peresetene Juárez. Faʻasaʻolotoina, ae le i oʻo i le taimi na pagatia ai i le taufaamataʻu o le oti, na ia tietie agai atu i le Pasefika i luga o se manufeʻai ma se nofoa na ia mauaina mai lana lava taga. I totonu o ana ato tupe na ia aveina ai le laʻititi tupe o le Federation Treasury, ma tuu i lalo o lana vaʻavaʻaiga. Na taunuu i Colima, ina ua maeʻa le tiʻetiʻei solofanua i le po, i se kamupani taʻutaʻua: Benito Juárez, Melchor Ocampo, Failautusi o le va fealoaʻi, ma General Santos Degollado, faauluuluga o le vaega toʻaitiiti a le malo.

Mai lena taulaga na ia alu ai i Manzanillo, faʻamalosi le mataʻutia o le aloalo o Cuyutlán ma ana pili fiaʻai e pei o "lanu enaena o ni laau opeopea" o le tele o loʻo i ai. Na faʻatalitali ma le onosaʻi le sauri mo se mea sese e le tagata tiʻetiʻe poʻo se laʻasaga sese o le miula e folo uma i latou. Masalo latou te leʻi faʻamalieina lona manaʻo tele i taimi uma.

Nai lo lena, o namu, na faʻapena foi ona toʻafilemu vai, na lafoina e aunoa ma le alofa. Mo lenei mafuaʻaga, fai mai le isi tagata malaga taʻutaʻua, Alfredo Chavero, i le aloalo sa i ai "se fili e le mafai ona vaaia, e le mafai ona lagonaina ma e le mafai ona fasiotia: fiva." Ma na ia taʻua foi: "O liki e sefulu o le aloalo o sefulu liki o le malolo ma miasmas e faatupu ai le leaga pe a pasia."

O Matías Romero na sao mai i ia vaʻaiga mataga ma i Manzanillo na ia alu ai i Acapulco ma Panama Na ia kolosiina le motu e ala i nofoaafi (o lana malaga lona lua lea i le nofoaafi) ma i Kolone na ia oso ai i luga o se isi vaa e o atu ai i Havana ma New Orleans, ina ua maeʻa ona folau e ala i le vaitafe o Misisipi . Mulimuli ane, ina ua maeʻa le tolu-aso o le folauga i le sami, na taunuʻu ai i Veracruz ia Me 4, 1858. I totonu o lena uafu na faʻatulagaina ai le malo fetaufaʻi o le Liberals ma sa i ai Romero i lana tautua, o se tagata faigaluega o le Matagaluega o Fafo Fafo. O Tesema 10, 1858, i luga o le vaʻa lava e tasi na ia taunuʻu mai ai (le Tennessee), na ia alu ai i le Iunaite Setete e avea lona tulaga o le Failautusi o le Mexico Legation i Uosigitone. I le toe foi ai i lena atunuu, na ia folau atu ai i le Misisipi i Memphis, lea na ia aveina ai le nofoaafi i le lotoifale, lea na "tu i soo se mea ma tumu i tagata ulaula, faatasi ai ma nisi pologa palapala ma nisi tama." I Grand Junction na ia pasia ai foi se isi nofoaafi, moe taavale, ma toe faaauau le faigamalaga: Chattanooga, Knoxville, Lynchburg, Richmond, ma Uosigitone, lea na ia taunuu ai i le Vaeluaga o le Kerisimasi. I le taimi o totoe o lona olaga, Matías Romero femalagaaʻi tele ma faʻamasani lelei i auala o nofoaafi a le Iunaite Setete ma le tele o atunuʻu Europa.

O LE PUEBLA, TEHUACAN MA OAXACA RAILWAY

Faʻamata o le a le teritori o Oaxacan mai se vaʻa vaʻa? O le a vaʻaia mo le tele o vaega e pei o siomia ia lava, e pei o totonu o se pa puipui o mauga, foʻoaʻe, ma vanu. O eleele malulu o le a feagai ma vanu mafanafana o loʻo tu i le 1 4000 - 1 600 m maualuga. I le Pasefika, pe a uma le tofe o Sierra Madre, o se laufanua vaʻa e tusa ma le 500 kilomita le umi o le a afe i tua i vanu ogatotonu ma atumauga ma atumauga. O le Isthmus o Tehuantepec, o loʻo puipuia e seisi pa vaʻai, o le a faia ai seisi itu i lana lava aia.

Mai le maualuga o le ofisa faʻapitoa, e lua foʻi faʻapitoa mataupu e ono mafaufauina. Tasi, o le Mixteca Baja, e faʻaesea mai le ogatotonu ma sili atu faʻafaʻafanua tuʻufaʻatasia i le itu o le Pasefika. O le isi, o le Cañada de Quiotepec, poʻo le oriental Mixteca, o se vaega maulalo ma le tapunia o loʻo vavaeʻese ai fanua o Zapotec mai le ogatotonu ma le itu i sasaʻe o le atunuʻu, ma o le mafuaʻaga lena na avea ai ma auala faʻamalosi o se tasi o auala masani na taumafai e fofo le aiga Oaxacan tuʻua. O lenei auala o le auala o le Oaxaca-Teotitlán del Camino-Tehuacán-Puebla.

O leisi e ui atu ia Huajuapan de León ma Izucar de Matamoros.

E ui lava i lona masani tele ma auala eseese o femalagaaiga, e leʻi mafai e Matías Romero ona vaʻai Oaxaca mai le ea. Ae na te leʻi manaʻomia foi. E leʻi umi ae ona malamalama i le manaʻoga e tau le tuʻua ma le leai o ni fesoʻotaʻiga i lona fanua. O le mea lea, na ia tauaveina le galuega o le aumaia o auala nofoaafi i lona nuu moni ma avea ma se naunautai faalauiloaina lenei "tala lelei o le alualu i luma" i Mekisiko. O se uo a le peresetene ma o ni tagata iloga i polokiki ma tupe i lona atunuu ma le Iunaite Setete, na ia faaaogaina ana sootaga e faalauiloa ai nofoaafi kamupani ma isi tamaoaiga faaleleia gaoioiga.

Mai le 1875 i le 1880, na osia ai e le malo o Oaxaca ni konekarate tuʻufaʻatasia e fausia ai se auala nofoaafi e fesoʻotaʻi ai se taulaga i le Fagaloa, ma le laumua o Oaxacan ma Puerto Ángel poʻo Huatulco i le Pasefika. Sa le lava ni punaoa ma e leʻi faia galuega. O Matías Romero, sa fai ma sui o lona atunuʻu, sa ia unaʻia le poloketi. Na ia fesoasoani i lana uo o Ulises S. Grant, o le sa avea ma peresitene o le Iunaite Setete, e sau i Mekisiko i le 1880. Ona oo lea i le 1881, na ia taitaia le faavae o le Mexico Southern Railroad Co., i New York. O le pelesetene o le kamupani o le faʻamautu o nofoaafi i Oaxaca e leai lava se isi ae o General Grant. Sa auai foi isi tamaʻi nofoaafi Amerika.

Matías Romero faʻatutuina faʻamoemoe sili i lenei auala nofoaafi. Na ia manatu o le a ia tuuina atu le "ola, alualu i luma ma le manuia i setete uma o sautesasae o le tatou atunuu. O lena… oi latou e sili ona mauoa i lo tatou malo ma ua latou i ai nei i se tulaga faanoanoa moni. " O le kamupani a Grant sa feagai ma ni faigata tautupe ma e leʻi umi ae ga loa. O le sa avea muamua ma toa o le taua a Amerika sa faaleagaina. I se tulaga na faʻaalu ai e Matías Romero ia te ia le afe tala. (I le tele o tausaga talu ai, na ia avatu foi fesoasoani tau tupe ia Benito Juárez, o le sa avea ma peresitene o le Faamasinoga Maualuga o le Atunuu i lena taimi. E ui na o le selau peso na ia nonoina atu ia te ia.)

Ia Me 1885 na faalauiloa ai le maeʻa, e aunoa ma le tuuina mai e le Mekisiko i Saute Railway Co. se tasi kilomita o le auala. O le miti a Matías Romero na foliga mai ua mou atu.

O le mea e laki ai ona o lona manaʻoga mo le alualu i luma, e leʻi muta ai iina mea, e aunoa ma lona faʻatosina mai, talu ai ona o ia foʻi na fai ma sui o Mekisiko i Uosigitone, na faʻatagaina ai loa le franchise fou mo le auala o nofoaafi i le 1886. e fausia ia Setema 1889. Na televave le alualu i luma o galuega. I le na o le tolu tausaga ma le lua masina na faataatia ai le auala lauitiiti i le va o Puebla, Tehuacan ma Oaxaca. Na sopoʻia ma le manumalo e le locomotive le Sasaʻe o Mixteca ma ui atu i le vanu o Tomellín. Na ia manumalo i faʻafitauli o le vaomatua, faʻapena foi ma le mumusu o tagata le talitonu ma masalosaloga a tagata fefefe. Talu mai le 1893 o le South Mexico Railway sa maeʻa faʻagaioia. O lona 327 kilomita o nofoaafi sa i ai iina. Ma ona tulaga 28, 17 afi afi, 24 pasese vaʻa ma 298 uta o uta. Na faʻapea foi ona taunuʻu miti a Matías Romero, o le le faʻavaivai o le faʻalauiloa ma le tagata faimalaga.

LE GALUEGA MATÍAS ROMERO

"O pasese na feoaʻi ma le mafanafana i luga o le sami, na o mai mai New Orleans ma isi nofoaga i talafatai o le Fagaloa, malaga ese atu i Coatzacoalcos e toe faaauau la latou malaga vai i luga o le vaa foe taugata Allegheny Belle (o le polofesa na aumai mai le Misisipi) o le alu aʻe lea i luga o se vaitafe lautele o Coatzacoalcos i le nofoaga e taua o Súchil, (latalata i le taulaga o Mátías Romero i le taimi nei;) ma mai iinei, i ni taʻavale feʻaveaʻi, i le Pasefika latou te o ai i San Francisco. " Manatu? e leai lava. O mea na taua muamua na ofaina e le Tehuantepec Railway Company o New Orleans, i le ogatotonu o le seneturi talu ai.

E tasi le kolosi na faia e le kamupani i le masina ma o le tautua na faʻaaogaina e le fiaselau o ulavavale na o atu i Kalefonia.

I le 1907, na vaʻaia ai e Matías Romero le pasi o nofoaafi Coatzacoalcos Salina Cruz, o lona manumalo na i ai 20 aso uma - ma tupe maua mama e 5 miliona peso i le tausaga, ae o le 7 tausaga mulimuli ane na paʻu lava ona o le tauvaga mai le Canal mai Panama. Peitai, i Matías Romero (muamua Rincón Antonio) o le auala nofoaafi e leʻi pa'ū, sa i ai fonotaga faaleaoaoga ma se tutusa masini masini o taua tele siitia e le fou Pan-American nofoaafi (1909) na tamoe mai San Jerónimo -Today Ciudad Ixtepec- i Tapachula, e pei ona faaauau pea ona faia i aso nei.

O le taulaga o Matías Romero, tusa o le 25,000 tagata nonofo, ma le vevela o le tau ma faʻataʻamilomiloina e le laufanua o Isthmus, ofoina lua tamaʻi faletalimalo; El Castillejos ma Juan Luis: o loʻo i ai auro ma siliva sili ona lelei tufuga fai mai tuaoi Ciudad Ixtepec (i tafatafa o Juchitán), o le sa avea ma militeli nofoaga i le taimi o le Lalolagi Taua II.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Recorriendo un mercado en Matías Romero, Istmo Oaxaca. (Mae 2024).