José Chávez Morado, i le va o manatuaga ma faatufugaga

Pin
Send
Share
Send

Guanajuato oso fou i le tautotogo. O le lagi e matua lanumoana ma le fanua ua matua mago.

Savalivali i ona auala ma ala savali, ala faʻaofuofu ma sikuea, e te lagona e pei o fofoa mai e nei fale mafanafana le vilimaina oe, ma ua ulu atu se manuia i lou agaga. O iina e te maofa ai i le maofa: a e liliu se tulimanu alu lou manava ma e tipi ese, faamemelo i lena matagofie vaega tele o le Kamupani malumalu, ma se Saint Ignatius opeopea i lona faʻailoga e pei o fia lele. E faʻafuaseʻi lava ona alu se auala i le Plaza del Baratillo, ma se vaipuna e valaʻaulia ai oe e miti.

O le taulaga ma ona tagata, laau, geraniums, maile ma asini o loʻo tumu i fafie, faʻafetaui le agaga. I Guanajuato o le ea e taʻua o le filemu ma e te ui ai i taulaga, fanua ma faatoaga.

I le faatoaga o Guadalupe, i le pito o le taulaga, i le pitonuu o Pastita, e nofo ai le faiaoga o José Chávez Morado; Ina ua ou ulufale atu i lona fale, sa ou vaaia le manogi malie o fafie, tusi ma le laumei. Na talia aʻu e le faiaʻoga o nofonofo i totonu o le potu malolo malo, ma na ou vaaia ai Guanajuato i totonu.

O se faigofie ma manaia talanoaga. Na ia ave aʻu ma manatua ma manatua mea ia Silao, ia Ianuari 4, 1909, ina ua ia fanau mai.

Na ou vaʻaia se pupula o le mimita i ona mata a o ia taʻu mai ia te aʻu o lona tina e aulelei tele; O lona igoa o Luz Morado Cabrera. O lona tama, o José Ignacio Chávez Montes de Oca, "sa matua lelei lona auai, o ia o se faʻatau faʻatau faamaoni ma ona tagata."

O le tamāmatua tama na i ai le faletusi e tumu i tusi, ma le tama José faʻaalu itula i totonu, kopiina ma peni ma Initia vaitusi ata mai tusi a Jules Verne. Na filemu, fai mai le faiaoga ia te aʻu: "Na leiloa na mea uma."

I se tasi aso na faʻamalosiau ai lona tama ia te ia: "Ataliʻi, fai se mea muamua." Ma na ia faia lana muamua atavali: o se tagata aisi i luga o le faitotoʻa o le faitotoʻa. "O maamaa i luga o le auala savali o polo, polo, polo", ma taʻu mai ia te aʻu lenei, na ia tusia le manatuaina i le ea i lona tamailima. Na ia avea aʻu ma tagata auai i le mea na matua galo ae matua fou lava i lona mafaufau: "Ona ou aveina lea ia te ia o se vai vali ma na foliga mai e tutusa ma nisi o galuega e Roberto Montenegro", lea na le iloa e le tamaititi.

Mai lava i lona laitiiti sa galue o ia i le Compañía de Luz. Na ia faia se ata o le pule, "o se Cuba fiafia tele, na savali ma ona vae liliu i totonu." Ina ua ia vaai ia te ia, na ia fai mai: -Boy, ou te fiafia i ai, e manaia tele, ae e tatau ona ou faanatinati ia te oe ... "Mai lena mea fiafia e sau ai le paluga o tala faatino ma ata na ou manatu ou te puʻeina i laʻu galuega."

Sa galue foi i le nofoaga o nofoaafi i lona nuu, ma o iina na ia maua ai oloa na taunuu mai Irapuato; o lau saini i luga o na lisiti e tutusa ma le taimi nei. Na latou faʻaigoaina lena nofoaafi 'La burrita'.

I le 16 o ona tausaga na alu ai o ia i fanua o Kalefonia e piki ni moli, na valaaulia e se Pancho Cortés. I le 21 o ona tausaga, na ia faia ai ni vasega o atavali i le po i le Shouinard School of Art i Los Angeles.

I le 22 o ona tausaga na toe foʻi ane ai i Silao ma fesili ia Don Fulgencio Carmona, o se tagata faʻatoʻaga na lisiina fanua, mo fesoasoani tautupe. Na faamaluluina le leo o le faiaoga, fai mai: “Na ia aumaia ia te aʻu le 25 peso, o le tele o tupe i lena taimi; ma na mafai ona ou alu e aʻoga i Mekisiko ”. Ma sa ia faaauau pea: "Na faaipoipo Don Fulgencio i se atalii ma le atavali María Izquierdo; ma o le taimi nei o Dora Alicia Carmona, fai talafaasolopito ma faifilosofia, o loʻo suʻesuʻeina laʻu galuega mai se manatu faaupufai-filosofia ".

“Talu ai ona e leʻi lava aʻu suʻesuʻega e talia ai aʻu i le San Carlos Academy, na ou lesitalaina ai i se faʻaopopoga, e tu i le auala lava lea e tasi, ma aʻoga i vasega i afiafi. Na ou filifilia Bulmaro Guzmán e fai ma oʻu faiaoga atavali, o le sili lea o lena taimi. O ia o se fitafita ma o se aiga o Carranza. Na ma aʻoaʻoina le suauʻu ma ia e uiga i le auala e vali ai e Cézanne, ma na ou iloaina ai, o loʻo ia te ia le poto mo le matata. O lana faiaʻoga togisala o Francisco Díaz de León, ma lana faiaʻoga tusitusi, Emilio Amero.

I le 1933 na tofia ai o ia e faʻataʻitaʻi faiaoga o aʻoga tulaga lua ma tulaga lua; ma i le 1935 sa ia faaipoipo i le atavali OIga Costa. Na taʻu mai e Don José ia te aʻu: "OIga suia lona faaiu. O ia o le afafine o se tagata musika Iutaia-Lusia, na fanau i Odessa: Jacobo Kostakowsky ”.

O le tausaga lena na amata ai lana valivali muamua i le aʻoga i Mexico City, ma le autu "Evolution of the peasant child to urban working life." Na ia faamaeʻaina i le 1936, le tausaga na ia auai ai i le League of Revolutionary Writers and Artists, ma lolomiina lana uluaʻi lolomiga i le nusipepa Frente aFrente, "ma se autu faapolokiki, lea na galulue faatasi ai le au tusiata e pei o Fernando ma Susana Gamboa," o le faaopoopo lea a le faiaoga.

Faimalaga i totonu o le atunuʻu, e ala atu ia Sepania, Eleni, Turkey ma Aikupito.

E tele avanoa e nofo ai. E fua tele o ia i le tele o eria: na ia maua, mamanu, tusitusi, sculpts, auai, galulue faatasi, faitio. O ia o se tusiata tuuto i faatufugaga, polokiki, le atunuʻu; O le a ou fai atu o ia o se foafoaga tagata ma le fua o le auro vaitaimi o Mekisiko aganuu, i fuainumera pei o Diego Rivera, David Alfaro Siqueiros, José Clemente Orozco, Frida Kahlo, Rufino Tamayo ma Alfredo Zalce olaola i atavali; Luis Barragán i le tusiata fale; Alfonso Reyes, Agustín Yáñez, Juan Rulfo, Octavio Paz, i totonu o tusi.

I le 1966 na ia faʻatauina, toe faʻaleleia ma fetuutuunai mo lona fale ma faʻataʻitaʻi le "Torre del Arco", o se tuai tuai faʻataʻavale vai, o lana galuega o le puʻeina o le vai e faʻatautaia ai ala i vaitafe i faʻamanuiaga penina ma mo le faʻaaogaina o le esetete; o iina na ia alu ai e nonofo ma Oiga, lona toʻalua. O lenei olo o loʻo tu i luma o le fale tatou te asia ai. I le 1993 na latou foaʻiina ai lenei fale ma mea uma ma a latou tufuga ma atisi mea totino i le taulaga o Guanajuato; O le Olga Costa ma José Chávez Morado Museum of Art na fausia ai.

O iina e mafai ai ona e faʻamemelo i le tele o atavali a le matai. E i ai le tasi o le le lavalava fafine nofo i luga o se masini, pei o mafaufau. I totonu, na ou toe lagona ai le maofa, o le mafaufau, o le malosi ma le filemu o Guanajuato.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Museo de Arte Olga Costa - José Chávez Morado (Mae 2024).